Razlika između žiro i tekućeg računa!

Prema podacima iz 2013. godine, preko studentskog ugovora plaću je primilo oko 30.000 studenata. Studenti plaću dobivaju putem žiro računa.

U nastavku teksta iznijet će se razlika između tekućeg i žiro računa fizičkih osoba. 

Primitci preko Student servisa

Kada se govori o primtcima preko Student servisa, oni su oporezivi porezom na dohodak, ali samo kada je student tijekom godine dana primio više od 50.000 kuna neto, te se taj iznos oporezuje s 25%, a prirez se plaća ovisno o mjestu stanovanja. Upravo je to temeljna odrednica zbog koje se uplate vrše na žiro račun. 

Poznata razlika između ova dva tipa računa je da se putem tekućeg računa omogućuje ulazak u minus (kontokorentni kredit). Klijent banke, koji ispunjava uvjet urednog poslovanja po tekućem računu, ima mogućnost odobrenja automatskog prekoračenja prilikom korištenja sredstava koji prelaze iznos raspoloživog salda. Saldo žiro računa ne može biti negativan. 

Tekući račun je tip računa na koji klijenti ostvaruju redovna primanja, odnosno karakteriziraju ga priljevi i odljevi sredstava u konstantnim vremenskim periodima, a nastanci su izvjesni i u budućnosti. Osnovna namjera je primitak priljeva na osnovu dohotka od nesamostalnog rada (plaće, mirovine). 

Žiro račun je transakcijski račun na kojemu transakcije podliježu nadzoru po osnovi fiskalnih obveza. Za primitke koji proizlaze iz izvora dohotka koji nije dohodak od nesamostalnog rada potrebno je imati otvoren žiro račun.

Ostali izvori dohotka prema Zakonu o porezu na dohodak jesu: dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala, dohodak od osiguranja i drugi dohodak.

Kad je riječ o izvorima dohotka ovdje treba spomenuti da se zarade studenata ostvarene putem Student servisa smatraju drugim dohotkom. Primitci koji se ostvaruju na žiro račun jesu honorari na osnovu ugovora o djelu, autorske naknade, stipendije, nagrade učenika i studenata, prihod od poljoprivredne i turističke djelatnosti te svi drugi primitci koji se po pozitivnim propisima RH smatraju dohotkom i koji se obavezno isplaćuju putem žiro računa (što uključuje već ranije spomenute zarade učenika i studenata putem Student servisa).

Razlog za sve ovdje navedeno leži u tome što je prilikom dohotka od nesamostalnog rada (najvažniji su plaće) porezni obveznik uplate poreza na dohodak uplatitelj (poslodavac), dok je kod ostalih izvora dohotka obveznik uplate poreza primatelj dohotka. Iz toga se razloga ovi primitci vode na žiro računu te podliježu nadzoru Porezne uprave.

Prema svemu navedenom možemo zaključiti da se na tekući račun vrše uplate primitaka koje karakrerizira konstantnost pritjecanja u nekom vremenskom periodu (najčešće mjesec dana).

Pojednostavljeno rečeno, takve uplate se prema Zakonu o porezu na dohodak smatraju dohotkom od nesamostalnog rada. Ostale uplate koje se prema zakonu o porezu na dohodak smatraju dohotkom, moraju se evidentirati na žiro računima građana te nad njima Porezna uprava vrši nadzor (ali samo u određenim slučajevima pod sumnjom nelegalnih aktivnosti).

Iz ovdje iznesenih razloga bankovni računi građana u domaćoj valuti su podijeljeni na žiro i tekuće račune te se preko njih odvija glavnina bezgotovinskog novčanog poslovanja u Republici Hrvatskoj.

Izvor: Esava.info