07.07.2015.
Studenti stručnih specijalističkih studija diskriminirani su zbog naziva koji stječu po završetku studija. Naime, nakon završetka stručnog studija ti studenti postaju stručni specijalisti, dok studenti sveučilišta postaju magistri. S obzirom na činjenicu kako stručni studiji postoje na sveučilištima, veleučilištima i visokim školama, navedeni problem utječe na 45.000 studenata u Hrvatskoj.
Naziv koji studenti stručnih studija stječu po završetku studija nije prepoznat na tržištu rada. Poslodavci često ne znaju kako sustav funkcionira, tako da su studenti stručnih studija u nezavidnom položaju.
O ovom problemu, portal Index.hr porazgovaro je s Karlom Kolesarom, predsjednikom Vijeća studenata.
Poslodavci ne prepoznaju stručne specijaliste
"Binarni sustav u Hrvatskoj funkcionira tako da je jedan stup znanstveni, sveučilišni, a drugi stručni. Ovakva situacija kakvu imamo danas stavlja velik broj studenata koji ulaze na tržište rada u nepovoljnu situaciju. Gospodarska situacija kod nas sama po sebi nije dobra, a ti se studenti onda još moraju i duplo više dokazivati... Poslodavac na razgovoru za posao ne prepoznaje stručnog specijalista.
Problem postoji i kod prijevoda, kada ti studenti idu raditi vani. Naravno, nama nije intencija da naši mladi ljudi idu vani, ali to se događa. Situacija s prijevodom je još katastrofalnija, vi postajete npr. specialist of economics ili profesionalist of economics, a u Europi uopće nema takvog tumačenja titule. Drugi studenti u Europi na analognim studijima imaju MA, a mi specialist of "something".
Cjelokupni zakon koji utječe na to, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, članak 74 definira te nazive, a Vijeće je pokrenulo inicijativu da se to promijeni. Želimo da se to modificira na način na koji smatramo da je prikladno prema "bolonji" i europskim standardima.
Poslali smo elaborat MZOS-u u kojem tražimo da se to izmijeni, jer u situaciji kada mladi odlaze u ovako velikom broju, onda da ovi koji ostaju mogu tu dokazati kvalitetu i kompetencije", ističe Kolesar.
Nadaju se rješenju na nacionalnoj razini
"Vjerujemo da će Ministarstvo dobro reagirati, dosad je suradnja bila korektna. Zakon se sada mijenja zbog drugih stvari, a mi ovo ubacujemo na raspravu i očekujemo podršku od svih institucija. Vijeće ima potpisan ugovor o suradnji s HUP-om, HOK-om, Ministarstvom rada i mirovinske skrbi te s Institutom za razvoj i obrazovanje. Na temelju sporazuma od te četiri institucije imamo puno podršku, a inicijativu je podržao i ministar Mirando Mrsić.