03.20.2017.

U Hrvatskoj su učenici u osnovnim i srednjim školama lani izostali čak 32 milijuna sati. Što opravdano, što neopravdano. Broj je alarmantan, a koji mu je uzrok i kako se u drugim državama rješava taj problem izostanaka učenika s nastave, istražila je Sunčica Findak.

Na pitanje koliko su njihovi kolege u osnovnim i srednjim školama prošle godine izostali s nastave, učenici se nisu ni približili broju 32 milijuna sati.

Službeni podaci kažu kako je svaki osnovnoškolac prosječno izostao 48 školskih sati, a srednjoškolac gotovo 100. Od ukupnog broja izostanaka u osnovnim školama bilo je oko 250 tisuća neopravdanih sati, a u srednjim gotovo milijun.

'Čini nam se da sve češće roditelji pod pritiskom zahtjeva, dosta ozbiljnih školskih obveza pravdaju ono što nije za pravdati', rekla je pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić.

'Često imamo percepciju da markiraju loši đaci, ali markiraju i odlični. Problem je što roditelji to prihvaćaju kao normalu tipa - sutra imamo test nisam se spremila dobit ću 4, a ne 5 dajte mi potpišite da ne idem u školu - i roditelji se lako slože', smatra prof. dr. Vesna Vlahović Štetić s Odsjeka za psihologiju, Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Primjerice, u Velikoj Britaniji ako dijete izostaje bez opravdanog razloga roditelj može dobiti roditeljski nalog i obvezu polaganja nastave o roditeljstvu. Najstroža mjera je tužba, a kazna iznosi 2.500 funti ili čak 3 mjeseca zatvora. Prošle godine u Hrvatskoj je za neprimjereno ponašanje u školi učenicima izrečeno više od 100 tisuća pedagoških mjera.

U osnovnim školama podijeljeno je više od 2 tisuće ukora, a u srednjim je čak 477 učenika isključeno iz škole.

Istraživanja PISA pokazuju da su izostanci izravno povezani s lošijim rezultatima učenika. Slučajno ili ne, kao što nijednoj prosvjetnoj vlasti nisu alarmantni lošiji rezultati naših učenika na tom testiranju, tako im očito nisu ni izostanci učenika koji godinama variraju od 29 do 33 milijuna sati.

Izvor: HRT