08.16.2017.
Informatika će već sljedeće godine 2018. na 2019. postati obavezan predmet u osnovnim školama s time da će se prvo uvesti u pete i šeste razrede, a potom, sljedeće godine, u sedme i osme, rekla je za Index ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
"Ne možemo odmah uvesti informatiku frontalno u sva četiri razreda jer se kurikulum gradi, informatika za sedme i osme nadovezuje se na onu za pete i šeste", objasnila nam je Divjak.
Kurikulum ni za koga nije sporan
"Informatika će se učiti po kurikulumskim sadržajima koji su već razvijeni. Potrebnu opremu već imamo. Imamo i projekt e-škola koji se bavi stvarima kao što su oprema, repozitorij sadržaja i sl. Treba vidjeti koliko i u što od opreme još treba uložiti, međutim, informatika danas ne zahtijeva neku sofisticiranu, skupu opremu u školama. Za to se već povlače europska sredstva.
Već u pilot projektu imamo oko 300 milijuna kuna europskih sredstava iz Europskih socijalnih fondova (ESF) i Europskih fondova za regionalni razvoj (ERDF)", pojasnila je.
Prema ministrici postoji jasna namjera da se pilot projekt nastavi i dovrši sljedeće godine, kako je planirano, no postoji i volja da se pokrene veliki projekt koji bi bio težak oko 140 milijuna eura. Sredstva za njega također bi se povukla iz europskih fondova.
Pilot projekt, koji je počeo još prošle godine, obuhvaća 10 posto škola, njih 151, dok bi ih velikim projektom, koji bi krenuo 2018. bilo obuhvaćeno mnogo više, negdje između 65 i 80 posto škola. Cijela stvar bila bi provedena maksimalno transparentno, u skladu sa svim pravilima trošenja sredstava kakva zahtijeva EU.
Oprema nije problem, nastavnici jesu
"Osnovne škole već imaju osnovnu potrebnu opremu za uvođenje informatike. Danas djeca već programiraju na računalima koja su vrlo jeftina. Već imamo sinergiju između projekta e-škola, kurikularnih dokumenata koji su ionako napravljeni i ostalih planova na kojima tek radimo, kao što je primjerice edukacija nastavnika za sljedeću godinu. Oprema je u cijelom planu najmanji problem, mnogo veći je priprema nastavnika za sve škole", tumači Divjak.
Edukacija nastavnika provest će se prema već pripremljenim kurikularnim dokumentima koji ne bi smjeli biti sporni ni za koga.
"Na te kurikularne dokumente bilo je najmanje prigovora. Oni se vrlo brzo mogu staviti u funkciju. To je iskorak koji nije kontroverzan ni za koga ni na koji način, a s njime bi bila napravljena velika stvar", poručila je naša sugovornica.
Za početak 70 sati godišnje
Neki projekti bit će u manjoj mjeri uvedeni već ove školske godine, a oni bi prvenstveno trebali biti usmjereni na razvoj algoritamskog načina razmišljanja i razvoj digitalne pismenosti te upotrebe tehnologije za učenje. Za sada se još ne zna koliko bi se sati informatike učilo tjedno, no inicijalni plan je da to bude oko 70 sati godišnje.
„Stalno naglašavam da informatika nije samo predmet, ona u suvremenom obrazovanju mora biti mnogo više – i tehnologija za učenje, treba razvijati algoritamski način razmišljanja i treba podizati razinu digitalne pismenosti. To je cijeli jedan. Drugačiji pristup učenju. CARNet je u tom cilju u sklopu e-škola razvio nacionalni digitalni repozitorij u koji će se pohranjivati digitalni materijali koje će nastavnici, ali i učenici moći koristiti za učenje. On s radom počinje u desetom mjesecu.
On će se koristiti za pripremu nastavnika za uvođenje informatike sljedeće godine. On za sada još ne bi istisnuo klasične udžbenike, već bi oni postojali paralelno. Kasnije ćemo vidjeti kako će se stvari razvijati. Dobar dio projekata krenut će već ove godine, no oni za sada još ne idu za informatikom kao obaveznim predmetom već za njenom integracijom u druge predmete“.
Izvor: Index.hr