Kako ide na fakultetu političkih znanosti

 

Naime, fakultet čeka ponovnu ocjenu svojih programa, takozvanu reakreditaciju koju provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), a prije njihovog dolaska proanalizirat će svoje studije. Preporuke Agencije kažu da u tome moraju sudjelovati i studenti što nije bio slučaj 2005. godine kad su se na brzinu implementirali novi programi prema bolonjskoj reformi. Dok većina fakulteta pozove studentske predstavnike da budu članovi povjerenstva za evaluaciju programa, FPZG je pozvao istaknute studente da sudjeluju sa svojim prijedlozima od samog početka. „Bez formalnosti, zainteresirani smo da oni aktivno sudjeluju u procesu reforme“, kaže Berto Šalaj, prodekan za studijske programe i cjeloživotno obrazovanje na FPZG-u iako je studentska uloga, zasad, savjetodavna.

 

Najveći problem studija su eseji i prezentacije koji „ubiju“ seminarsku nastavu

 

Dosadašnji programi nikako nisu mogli zadovoljili potrebe mnoštva studenata koje upisuju upravo zbog te brojnosti. Na program koji je predviđen za 100 politologa i 120 do 130 novinara upisivane su desetine više studenata, pa je broj studenata novinarstva na prvoj godini ponekad dosezao i 350.

Seminar na kojem se student mora javiti javljanja radi gubio je svoju funkciju budući da se 60 osoba ne uspijeva kvalitetno „posvađati“ na akademskoj razini u deset minuta koliko preostaje nakon izlaganja obaveznih prezentacija. Studentske prezentacije prije toga jednostavno bi se prespavale ili su eseji nepročitani  završavali u ladicama profesorskih kabineta, ponekad i koševima za smeće pred očima autora. Problem je bio i to što gotovo svi kolegiji nose isti broj ECTS bodova iako se, primjerice na televizijskom novinarstvu, studenti narade za pet drugih teorijskih kolegija.

„Najveći smo problem uočili s esejima i prezentacijama za 2,5 ECTS boda. Kad smo počeli dublje istraživati, uvidjeli smo da je to velika smetnja. Još ako profesor pušta da se čita s papira, ljudi skapavaju. Bilo bi bolje, umjesto tih silnih prezentacija, povećati broj kolegija, ECTS bodove i literaturu po kolegiju“, kaže Kevo.

Nužnim dijelom programa na Fakultetu političkih znanosti radna skupina smatra i akademsko pisanje, retoriku te uvod u znanstveni rad. Veliku pažnju polažu i zahtjevu da se ukinu „copy/paste kolegiji“, odnosno mlako savladavanje iste teme kod više različitih profesora sa sličnom literaturom, a još češće kod istog profesora iz semestra u semestar. To znači da bi svaki kolegij trebao imati 80% originalne literature i vlastiti plan rada koji se neće poklapati s drugim kolegijima. Na kraju, i studenti i profesori žele uvesti završni rad na kraju diplomskog studija.

 

Nove ideje stigle od studenata i profesora koji su studirali i radili u inozemstvu

 

Gore navedeni zahtjevi  djelomično će se uvažiti i uglavnom se poklapaju s mišljenjem profesora. No studenti su pronašli i druge primjere dobre prakse kojima se diče svjetski poznata sveučilišta, ali čini se da na FPZG-u to neće biti tako skoro.

Berkeley, Cambridge, Harward, Columbia neki su od razmatranih sveučilišta. Svaki student proučio je ustroj studija, kolegije, strane jezike na faksu, raspodjelu ECTS bodova, odnos prema esejima/prezentacijama, stručnim praksama i plagiranju te tehničke uvjete na izvođenju nastave. Uz to pomogli su im i profesori i studenti koji su se sami školovali u inozemstvu. Kevo ističe kako na našem fakultetu studenti imaju previše sati predavanja na tjedan, dok je vani običaj manje sati predavanja i više individualnog rada. „Ovdje svaki dan izgubiš sat vremena da dođeš do faksa“, komentira on.

Mario Pallua, bivši student politologije, prenio im je osobno iskustvo s Cambridgea gdje je studirao godinu dana. Cambridge na svim listama  pripada u sam vrh najboljih svjetskih sveučilišta, a troškovi studiranja iznose oko 25 tisuća funti. „Direktno sam preuzeo ideju da je uloga fakulteta puno veća od samog studijskog programa. Važno je imati detaljnu statističku analizu od kuda dolaze studenti i kamo idu nakon studija. Fakultet treba preuzeti odgovornost za vlastite studente, za njihove buduće karijere i za aklimatizaciju na studiranje pri dolasku. Treba pojačati veze sa poslodavcima, aktivno se uključiti u omogućavanje studentskih razmjena i ljetnih škola, poticati praktični rad i volontiranje izvan fakulteta“, smatra Pallua. Naime, iako se Cambridge diči svojom teoretskom nastavom, velika se pažnja poklanja stručnim praksama za sve studente.

Iako je Fakultet političkih znanosti miljama daleko od navedenog („kakvo ćeš obrazovanje dobiti na faksu, ovisi najviše o samom tebi“, kaže Kevo), godina dana na otoku Pallui je donijela i zanimljiv stav. Dok je ranije, poučen vjerovanjima vlastitih profesora i drugih studenata, mislio kako je njegov fakultet „loš“, na Cambridgeu je shvatio važnost akademskog samopouzdanja. „Koliko god nevjerojatno zvučalo, nema ništa objektivno posebno loše na našem fakultetu. Kada bi i mi obukli košulje, izvadili aktovke i samozadovoljne osmjehe, kada bi stvarno vjerovali sami u sebe, politolozi bi u našem društvu imali status koji zaslužuju, a i sam bi fakultet bio još bolji“.

 

Studentske prakse i uzimanje predmeta s drugih fakulteta ostaju borba pojedinaca i udruga

 

Radi pobijanja predrasuda o obrazovanju (uvijek mislimo da drugdje postoji nešto bolje), Pallua se zalaže za međunarodnu razmjenu studenata. Poticanje svih vrsta studentskih mobilnosti, stručne prakse te regulirano i priznato uzimanje kolegija s drugih studija jedan je od važnijih zahtjeva koji podržava i Ria Bilić. Udruga Poligraf s Riom na čelu već traži studentske prakse i dostavlja informacije o stipendijama svih studentima. No, druge aktivnosti mogu organizirati samo fakulteti ili barem pružiti punu financijsku i tehničku podršku. „Mislim da nam je jedina izgledna opcija vršenje pritiska da se te novine uvedu“, kaže Bilić.

Na faksu nisu razmišljali o uvođenju prakse u studentsku nastavu politologije dok bi njihovu organizaciju i dalje prepuštali studentskim udrugama uz podršku fakulteta, komentira Goran Čular, prodekan za nastavu. Što se tiče horizontalne mobilnosti, uzimanja predmeta s drugih fakulteta, Šalaj veli kako neće biti većih promjena, odnosno, i dalje će najviše ovisiti o samim studentima.

 

Strani jezik svake godine, seminari intensive reading i veća kontrola plagiranja

 

„Studenti nemaju potpunu sliku ili uvid u financijsko stanje, kakva je procedura i koliko se mi moramo boriti da bi dobili novo radno mjesto. Puno su maštovitiji jer nisu opterećeni drugim strukturama. Kad ja to promatram, uvijek gledam kako to funkcionira u izmjeni. Druga je stvar na papiru. Mi moramo uvesti promjene koje podižu kvalitetu nastave, a koje ne zahtijevaju velike financijske resurse“, komentira Šalaj brojne prijedloge koji će ostati na papiru.

Primjerice, strani jezik kroz čitavih pet godina školovanja jedna je od ideja koju većina studenata smatra važnom. No, prema statutu Sveučilišta, nastava stranog jezika, paradoksalno, nije obvezna, za razliku od tjelesne kulture. Tako da je engleski jezik na prve dvije godine studija samo dobra volja fakulteta i na tome će i ostati. S druge strane, većina stručne literature nudi se na engleskom jeziku i dijelu studenata stvara probleme. „Dobra stvar u svemu je što će od iduće godine pet kolegija funkcionirati isključivo na engleskom jeziku, dodaje Marijana Grbeša, prodekanica za znanost.

Osnivanje organizacije alumna, sajmovi s poslodavcima i kupovina programa za plagiranje (*više u prilogu) te uvođenje intenzivnih seminara na određenu temu još su neke ideje koje se (još) neće provoditi zbog manjka resursa.

 

Ukida se četverogodišnji studij politologije i uvodi poseban semestar za diplomski rad

 

Unatoč financijskim problemima iz kojih su ih spašavale dodatne školarine, Fakultet polako smanjuje kvote za upis i ide na kvalitetu. No, kruna svih promjena je ukidanje četverogodišnjeg prediplomskog studija politologije na koji se nastavljala jedna godina diplomskog studija. Prema prijedlogu uprave, politologija se pridružuje većini ostalih programa na Sveučilištu i dobiva formu 3+2 u kojoj je trebala biti od početka. A diplomski rad na oba studija pisat će se u jednom slobodnom semestru umjesto u žurbi i s manjkom resursa tijekom ljetnih praznika što je bila dosadašnja praksa. No, zato će njegova vrijednost „skočiti“ s 18 do 22 boda na 30 ECTS bodova.

Na kraju, unatoč tome što su studenti puno naučili o bolonji i drugim studijima, a suradnja među profesorima i studentima je u porastu, ostaje slika „kula u zraku“ kad se bolje pogledaju preporuke studentske radne grupe i potom poslušaju kozmetičke strukturne promjene koje će se doista provesti. Iako je uloga studenata savjetodavna i oni su se potrudili pronaći što više primjera dobre prakse na drugim sveučilištima (Bilić), većina prijedloga čeka bolja vremena. U lipnju bi mogla uslijediti rasprava sa svim profesorima, a nakon toga javna tribina na koju su pozvani svi studenti.

 

***

 

Većina današnjih studentskih udruga i članovi radne grupe za program poniknuli iz blokade

 

Tema koja se ne može izbjeći u suradnji studenata i profesora na FPZG-u je pitanje blokade. Naime, Fakultet političkih znanosti jedan je od rijetkih na kojem se blokirala nastava kroz više dana, a većina studenata u radnoj grupi tada je aktivno organiziralo aktivnosti blokade. Tako je Ria Bilić vodila bolonjsku skupinu, studente koji su radili na poboljšavanju programa iz čega je izašao dokument s prijedlozima koji nikad nisu implementirani, a iz tih je dana poniknula i udruga Poligraf. „Postala sam zainteresirana za temu obrazovnih politika i počela sam se upoznavati s konkretnim problemima provođenja "bolonje", kaže Bilić.

Žar blokade uhvatio je i Tomislava Kevu, tada brucoša, koji ističe da se puno studenata aktviralo u protekle tri godine i postoji tendencija uprave da to i prepoznaje. Važnost blokade uviđaju i profesori koji kažu da je ona bila povod za intenzivniju suradnju sa studentima čega možda bez blokade ne bi bilo(Šalaj).

.“Većina studentskih udruga i projekata je izašla iz nje, studenti različitih godina su se po prvi puta jače povezali, naglo se povećao broj studenata aktivnih u raznih udrugama kao i percepcija važnosti takvih aktivnosti. Studenti su profesore počeli percipirati statusno sebi jednakima, a u isto vrijeme korisnima zbog znanja i savjeta. Osjećaj i dinamičnost blokade je ono čemu treba stremiti kod ideje o fakultetu kao nečem mnogo širem od zbroja predavanja i ispita“, zaključio je Pallua koji smatra da je blokada najbolje što se dogodilo na faksu u posljednjih pet godina.

 

*****

 

Studenti traže i da se razotkriju oni koji prepisuju seminare

 

Jedan od prijedloga koji „bode“ oči kupovina je programa za razotkrivanje plagiranja. Prepisivanje je prisutno na većini fakulteta tijekom ispita, a još više za radnim stolom samog studenta koji do određenog roka mora napisati esej. No, do sad se na faksu nikoga nije kaznilo zbog tog čina koji na drugim sveučilištima u svijetu ponekad dovodi do izbacivanja studenta.“Program nije skup, međutim, nitko neće pokrenuti tu službenu proceduru da bi netko bio kažnjen ili izbačen s fakulteta. Ključno je da se promijeni stav o plagiranju“, kaže Šalaj.

 

M. Damjan

---