Kriza pojačava važnost dobrog obrazovanja
Čovjek s visokim obrazovanjem u prosjeku će vratiti 91 tisuću dolara kroz porez na dohodak i doprinose za socijalno osiguranje što je više nego što vlada plaća za njegovo obrazovanje, kažu u najnovijem izvješću Organizacije za ekonomski razvoj i suradnju.
Osobe s visokom stručnom spremom lakše su sačuvale svoj posao tijekom globalne krize od onih koji nemaju dovoljne kvalifikacije, navodi se u najnovijem godišnjem izvješću o edukaciji koje kreira OECD, Organizacija za ekonomski razvoj i suradnju u koju su uključene 34 države svijeta, među njima i većina EU, SAD i Turska.
Veća nezaposlenost među ljudima bez fakultetske diplome
Stopa nezaposlenosti među osobama s visokom stručnom spremom iznosila je 4,4% prije dvije godine. No, ljudi koji nisu završili fakultet suočili su se sa stopom nezaposlenosti od 11,5%, što je za 3% više nego godinu prije (2008.).
"Broj mladih ljudi koji napuštaju školu bez kvalifikacija raste što u konačnici znači trošak i za pojedinca i za društvo. Moramo smanjiti fenomen izgubljene generacije, a vlade moraju nastaviti ulagati u kvalitetu obrazovanja. To je ulaganje u ljude u i budućnost", rekao je glavni tajnik OECD-a Angel Gurria.
Sudeći po dosadašnjim trendovima, 82% mladih završiti će srednjoškolsko obrazovanje. Oni koji ostaju na srednjoj ili nižoj stručnoj spremi čekaju najveći izazovi na tržištu rada.
Trošak školovanja manji od poreza koji plaća visoko obrazovana osoba
Više od pedeset posto mladih od 15 do 19 godina koji nisu u školi nezaposleni su ili izvan radne snage. To znači da nemaju socijalnu podršku, a u usporedbi sa starijim dobnim skupinama, dvaput je vjerojatnije da nemaju pristup tržištu rada ili da će izgubiti motivaciju.
OECD navodi kako vlade trebaju ulagati u obrazovanje jer će visoko obrazovani imati više plaće što znači i više poreza, a vjerojatno neće trebati naknadu za nezaposlene ili socijalnu pomoć.
Čovjek s visokim obrazovanjem u prosjeku će vratiti 91 tisuću dolara kroz porez na dohodak i doprinose za socijalno osiguranje što je više nego što vlada plaća za njegovo obrazovanje u zemljama članicama OECD-a
Većina zemalja OECD-a povećavala je ulaganje u obrazovanje do krize
U zemljama OECD-a prosječno je potrošeno 6,1% BDP-a na obrazovanje u 2008. Od početka tisućljeća do početka krize, ulaganja su se povećavala brže od rasta BDP-a u 25 od 32 zemalja za koje su podaci dostupni.
Rashodi po učeniku od strane visokog učilišta porasli su 14 % u prosjeku dok je u sedam zemalja ulaganje palo zato što porast broja studenata nije pratilo i povećano ulaganje. To ne vrijedi za privatni sektor visokog obrazovanja u koji se ulagalo u 20 od 26 zemalja (najviše Slovačka, UK i Portugal dok Kina nije članica OECD-a) za koje su podaci dostupni od 2000. do 2008.
Zanimljivo je napomenuti kako se broj studenata od 1975. do 2008. godine povećao za više od četiri puta pa je tako iznosio 3,7 milijardi. Najveći broj njih obrazuje se u Australiji, Velikoj Britaniji, Austriji, Švicarskoj i Novom Zelandu. Također, broj žena koje studiraju uglavnom je veći od muškaraca koji dominiraju samo u inženjerskim studijima i građevini.
M.D.
Izvor: OECD