31 tisuća za godinu faksa, a stipendije se najviše dijele po uspješnosti

Iako su rezultati istraživanja gotovi u lipnju, početkom akademske godine na njih se ponovno skreće pozornost. Studij najčešće financiraju roditelji dok stipendije u prosjeku iznose 807 kuna što nije dovoljno za preživljavanje. Socijalni čimbenici pri dodjeli stipendija često su zanemareni.
Ukupni troškovi studiranja u Hrvatskoj po studentu iznose u prosjeku 15.755 kn po semestru, odnosno 31.510 kn godišnje, prema podacima istraživanja Eurostudent koje se provodi svake godine među 27 europskih zemalja.
Ovaj iznos uključuje i izravne i neizravne troškove studija: u prosjeku semestralni troškovi školarina, upisnina i drugih davanja vezanih uz studij (izravni troškovi) iznose 2.816 kuna, dok troškovi života (neizravni troškovi) iznose gotovo pet puta više: 12.939 kuna.
Financiranje studija - obitelj glavni izvor
Što se tiče iznosa prihoda koji studenti u Hrvatskoj imaju mjesečno na raspolaganju, u prosjeku su sudionici istraživanja Eurostudent naveli kako mjesečno dobivaju novčanu potporu ili zarađuju u iznosu od 1.937 kuna. 82% studenata je navelo da se oslanja na obitelj kao glavni izvor financiranja. Stipendije je kao izvor prihoda navelo 28% studenata, i to u prosječnom iznosu od 807 kuna mjesečno. Zajmove koristi tek 3% studenata.
Više od polovice studenata ne radi tijekom semestra, dok je 45% studenata tijekom semestra u kojem je provedeno istraživanje obavljalo neki plaćeni stalan (18%) ili povremeni posao (27%). Nešto više od polovice studenata radilo je plaćeni posao za vrijeme praznika. Studenti su nešto češće tako radili nego studentice.
Što se smještaja tiče, najveći broj studenata živi kod kuće s roditeljima (45%), ali i značajan broj studenata su podstanari (31%). Ukupno 11% studenata smješteno je u studentskim domovima i to su znatno češće studenti koji studiraju na sveučilišnim nego na stručnim studijima.
Žene čine većinu studentskog tijela
Velika većina studenata studij upisuje s 18 ili 19 godina (86%). Veći je udio studenata koji su upisali prvi studij nakon dvadesete godine života na stručnim studijima (18%) naspram sveučilišnih (2%), a i studenti koji trenutno studiraju u statusu izvanrednog studenta u većoj su mjeri studij upisivali nakon dvadesete u usporedbi s redovitim studentima. Žene čine većinu studentskog tijela (56%) i nešto su više zastupljene na sveučilišnim naspram stručnih studija.
Ukupno 6% studenata imaju djecu. Udio studenata roditelja značajno je viši na stručnim studijima (13%) u usporedbi sa sveučilišnim studijima (2%). Udio studenata koji su roditelji raste s godinama ispitanika: među studentima mlađim od 24 godine tek je 1% roditelja.
Više od polovice studenata je studij upisalo nakon gimnazije (53%), dok se 41% studenata upisalo na osnovi završene četverogodišnje srednje strukovne škole. Oko 4% studenata je studij upisalo nakon trogodišnje srednje strukovne škole. (M.D.)
Izvor: Eurostudent
Published: 22.09.2011.





