Stariji studenti koji su uspješno savladali državnu maturu

Martina T. upisala je strojarstvo u 27 godini života, a Vedran R. arhitekturu nakon četiri semestra na FER-u. Evo kako su ponovili predmete iz srednje škole i provukli se kroz šumu dezinformacija da izbore mjesto studenta na faksu koji doista žele upisati

Završili ste srednju školu prije nekoliko godina, polagali prijamne ispite po starom sustavu da bi 2011. prošli i državnu maturu. Koja vam je matura bila zahtjevnija?

Martina: Prva matura mi je bila teža jer su profesori bili dosta strogi pa smo imali ubitačna pitanja. Za ovu je samo bilo teže učiti jer sam izašla iz štiha i privremeno zaboravila dio gradiva koji sam na prvoj maturi (prije osam godina) znala bez razmišljanja.

Vedran: Prolazio sam s odličnim u gimnaziji, pa se stara matura sastojala od maturalnog rada iz povijesti. Dakle, državna je bila puno zahtjevnija. Zbog slabe informiranosti starijih studenata, zahtjevna je bila i procedura prijave, ali su mi zato profesori iz gimnazije puno pomogli oko literature.

Što sada mislite o standardizaciji upisa na fakultet?

Martina: Meni je ideja identičnog ispita na maturi za sve jako dobra. Objektivno je.
Ne vidim drugog načina da "stari maturanti" upadnu na fakultet budući da više nema prijamnih, tako da je ovaj sustav, po mom mišljenju, fer.

Vedran: Teško je reći. Jednostavno se morao dogoditi taj prijelaz. Starijim gimnazijalcima nije teško spremiti državnu maturu, ali mislim da je ostalim srednjoškolcima puno teže jer su ranije postojale međukategorije.

Koje predmete ste polagali na maturi i koliko ste se vremena spremali?

Martina: Polagala sam tri obvezna, hrvatski, matematiku, engleski na višoj razini i dodatno fiziku. Najviše sam spremala matematiku, a najmanje hrvatski za koji mi je trebalo dva dana (podsjetih se samo pročitanih lektira i dobih 5). Matematiku sam počela spremati dva mjeseca ranije, a intenzivno možda tjedan dana.

Vedran: Spremao sam hrvatski, matematiku i engleski na nižoj razini te likovni. Za hrvatski i matematiku nisam ništa posebno radio, riješavao sam online testove. Engleski isto tako. Učio sam jedino za likovni, ali po krivoj literaturi jer se u mojoj srednjoj školi učilo po jednoj knjizi, dok zagrebačke uglavnom uče po drugoj iz koje se odabiru pitanja za maturu.

Na kraju ste upisali željene fakultete. Koliko ste zadovoljni svojim uspjehom?

Martina: Zadovoljna sam. Rezultati su mogli biti i bolji, no imala sam ozlijeđenu ruku kao izgovor. Najponosnija sam na uspjeh na ispitu iz hrvatskog, što je pomalo čudno za buduću strojarku.

Vedran: Presretan sam što sam upao jer je to bio moj prvi pokušaj upisa arhitekture. Iz  državne sam dobio petice i četvorku iz likovnog, no izvukli su me rezultati na prijamnom ispitu na arhitekturi koji se provodio poslije državne mature

Koji je tvoj osobni komentar državne mature nakon uspješnog prolaska i godine dana studija?

Martina: Ja sam za državnu maturu zbog jednakosti pitanja i objektivnosti, no uvela bih i prijamne ispite. Na primjer, stari prijamni ispit na FER-u bio je puno teži od ovih pitanja na maturi. Osobni trošak je sada manji. Moglo se prijaviti deset fakulteta na koje ne moraš osobno trčati, nositi papire, čekati u redu i plaćati par stotina kuna za svaki prijamni.
Moglo bi se iskombinirati prijamni i maturu tako da se, primjerice, matematika više razine  na maturi dijeli na različite grane kako bi kandidati polagali onu koja im najviše treba za fakultet. I svakako bih otežala  hrvatski dok bi se za jezike trebalo ispitati i govor.

Vedran: Hrvatska nije zemlja znanja jer se u njoj mladi obrazovani ljudi ne cijene i ne zapošljavaju lako. Oni bez fakulteta zapošljavaju se gotovo nikako i zato se stvara veliki pritisak na sveučilište onih koji jesu i koji nisu za studiranje. Kad bi se zapošljavali mladi ljudi sa SSS, onda državna matura ne bi postojala već bi se jednim klikom miša upisalo na željeni fakultet kao što se radi na Novom Zelandu. Naravno, trebalo bi se provesti educiranje srednjoškolaca o samim fakultetima da znaju u što se upuštaju. Tu je i problem neinformiranosti koji vlada oko državne mature, primjerice, za arhitekturu je trebala biti dovoljna B razina, no budući da većina studenata upiše A razinu, tada svi oni koji su uzeli B dobivaju manje bodova.