Sve što smo htjeli znati o školama i učenju stranog jezika

Većina u školu kreće zato što želi naučiti određeni jezik, a manji dio samo želi trening za mozak. Kako uopće odabrati pravi jezik i pravu školu? Zbunjuje nas gomila pridjeva kao što su konverzacijski, poslovni, opći, intenzivni, a prave preporuke teško je pronaći. Razgovarali smo s stručnjakinjom na tom području, Katarinom Cindrić, direktoricom škole stranih jezika Prospero.

Po kojim kriterijima odabrati školu stranog jezika?

„Motivi učenja stranog jezika (posao, slobodno vrijeme, druženje), vrijeme koje  polaznik ima na raspolaganju kao i konačni cilj glavni su elementi pomoću kojih trebamo definirati kakav tečaj želimo. Zatim u skladu s traženim tečajem treba pronaći školu koja nam odgovara i po ostalim kriterijima (dokaz kvalitete, termini, dinamika održavanja, cijena, vrsta programa i trajanje).

Kako znati do kojeg ćemo stupnja naučiti jezik kad mnoge škole to uopće ne navode?  

Na žalost, samo škole koje su ustanove za obrazovanje odraslih podliježu Zakonu o obrazovanju odraslih i ostalim zakonskim propisima kojima su definirani stupnjevi prema EU mapi (CEFR) i njihovo trajanje. Na skali od A1 do C2 nalazi se šest razina znanja, od kojih svaka  podrazumijeva dva do četiri modula učenja. To uglavnom znači 16 semestara koje je moguće pohađati.

Kojih se kriterija moraju pridržavati ustanove za obrazovanje odraslih, a kojih ostale škole stranih jezika?                                                                                                     

Ustanove za obrazovanje odraslih dužne su se pridržavati sljedećih temeljnih odrednica koje su maksimalno jamstvo kvalitete: predavači su isključivo diplomirani profesori, postoje verificirani programi, satnica je garantirana, maksimalan broj polaznika je 15,  a po završetku svake razine postoji mogućnost stjecanja diplome i upisa u radnu knjižicu. Ukoliko je netko učio jezik izvan školskog sustava također može na ispit za javnu svjedožbu bez pohađanja tečaja.                                                                                                                                    

Škole koje su registrirane kao obrti ili d.o.o., (a radi se o više od 90% škola stranih jezika na hrvatskom tržištu) ne podliježu tim propisima. To je vrlo loše za polaznike koji skupo plaćaju uslugu koja može biti nekvalitetna jer nitko nad njom ne provodi nadzor.

Kako prepoznati dobrog predavača za početni, a kako za kasnije stadije?

Važno je da se polaznik oslobodi straha i neugodnosti zbog moguće pogreške kroz interakciju s profesorom i grupom. Uz poticajnu atmosferu, svatko će napredovati. Zadatak predavača je da prepozna koji je to način za svakog polaznika.                                                                        

Kao i kod svake vrste prezentacije, predavač mora znati tko je u njegovoj grupi, ima li predznanje, koje su mu strategije učenja i kakav je tip (vizualni, audio, kinestetički...).

Kako je najbolje učiti jezik da možemo, jednog dana, na tom jeziku i razmišljati? 

Potrebno je sustavno i temeljito učenje u pozitivnom okruženju. S vremenom je potrebno preuzeti i odgovornost, odnosno, inicijativu u procesu učenja što znači samostalno proširivati znanje – čitanjem, e-learningom i održavati naprednu razinu učenja. Ako nemate priliku komunicirati privatno ili kroz posao, najbolji trening za održavanje je konverzacijski tečaj, barem jednom u dvije godine.

 
Kolika je važnost domaćih zadaća? Kad su one najpotrebnije?                                            

One su vrlo korisne za napredak svakog polaznika. Njima se utvrđuje i reciklira naučeno na satu. Na početnim razinama omogućuju ravnomjeran razvoj čitanja, govora i pisanja, kao i dobro usvajanje gramatičkih cjelina.

Na visokim razinama vokabular koji je složeniji, kao i strukture ili neke poslovne vještine (izvješća, prezentacije i sl) dobro je vježbati kroz pisanje jer se, na žalost, najčešće ne mogu usvojiti samo slušanjem. Pritom ne mislim da sve na satu treba zapisivati. A zadaće za koje polaznik nema vremena kod kuće mogu biti demotivirajuće stoga se u Učilištu Prospero obično radi u dogovoru s odraslim polaznicima.

Istraživanja pokazuju da poslodavci više cijene informatičke vještine od stranih jezika. Zašto je korisno učiti jezike za poslovno okruženje? 

U poslovnoj komunikaciji najčešće koristimo engleski uz eventualno još jedan strani jezik ovisno o djelatnosti i tržištima s kojima surađujemo. Učenje drugih jezika pokazuje interes djelatnika za osobnim razvojem. Poznavanje trećeg ili četvrtog jezika korisno je ako surađujete s odeđenim područjem te na taj način imate 'kulturološki plus' kod svog klijenta. Ostala komunikacija će se ipak odvijati na engleskom.

Kako si odrasli korisnik, koji godinama nije učio jezike, može olakšati učenje?

Ako postoji predznanje, nužno je napraviti inicijalno testiranje i konzultacije te na taj način dobiti odgovarajuću informaciju od profesora. Ovisno o pojedinom polazniku profesor će dati i preporuku za npr. neke dodatne samostalne aktivnosti (kao što su slušanje jezika, čitanje i slično. Jezik glazbe i filmova često uvelike potiče njihovo razumijevanje stranog jezika.

Kako učiti jezik koji ima drugačije pismo, primjerice ruski ili arapski?

Ako se pismo kvalitetno usvoji na samom početku, to obično ne predstavlja problem. Unutar razine A1 trebali bi se riješiti problemi s pisanjem. Za jezike kao što je arapski, EU mapa predviđa jedan semestar prije A1 za učenje pisma ako učenik koristi latinicu.                                         

Ključna je motivacija. Ja sam ruski učila cijelu osnovnu i srednju školu i bio mi je vrlo lijep i interesantan, dok mi se znatno manje sviđao latinski jer ga se ne govori već samo čita, prevodi, deklinira i konjugira.  I naravno ocjenjuje, što nije uvijek dobro za motivaciju.

Učenje se sve više premješta u internetski svijet. Koje su prednosti, a koje mane učenja jezika putem interneta?

Prednosti su mnoge, možete učiti bilo kad i bilo gdje, potrebno  vam je samo računalo i brza veza s kompjuterom. Ali ni jednu vrstu e-learninga u području stranog jezika ne može u potpunosti zamijeniti rad s profesorom i komunikaciju. Pravi e-learning je znanost, a ne samo usputna aktivnost i zadatak koji je online.

Kako će, prema vašem mišljenju, izgledati učenje jezika u bližoj budućnosti?            

Mislim da će se i dalje uvoditi tehničke novine, ali nikad se neće moći u potpunosti zamijeniti dobrog profesora. Naše bi društvo trebalo zaista usvojiti temelje cjeloživotnog učenja da bi tehnologija mogla biti uključena i iskorištena na maksimalan način. To podrazumijeva veliku inicijativu u učenju od strane polaznika. (M.D.)