Odzvonilo filozofima

Strani studenti spas

Kao ključan izvor zarade britanskih sveučilišta, tijekom godina koje dolaze, mogle bi biti prvenstveno školarine stranih studenata, kažu u britanskoj Vladi. Pritom pomaže što je prema posljednjem istraživanju Velika Britanija nakon SAD-a druga najpopularnija destinacija za studiranje na svijetu, zbog konkurentnosti njihovih studenata na tržištu rada i kvalitete obrazovnih programa. Više od 340 tisuća stranih studenata je trenutno na studijima britanskih sveučilišta, dok još 200 tisuća studenata njihove ispite polaže u svojoj domovini

Ono što se često čuje među hrvatskim menadžerima i raznoraznim poslovnim savjetnicima kao potreba usklađivanja obrazovanja i tržišta rada, upravo se događa u Engleskoj pa je čini se odzvonilo humanističkim zanimanjima i društvenim studijima. I to jer ne doprinose financijskom procvatu zemlje.

Naime, britanska će sveučilišta platiti danak recesiji budući da im je Vlada odlučila srezati budžete i preporučila da se više fokusiraju na diplome koje će direktno donositi benefite njihovoj ekonomiji, izvještava Reuters.

To znači manje filozofije i povijesti umjetnosti, a više praktičnih i statusnih zanimanja kao što su znanost, inženjering i pravo. Od sveučilišta se također traži da svoje klasične trogodišnje studije skrate na dvije godine kako bi uštedjeli novce i brže stjecale diplome. Ukoliko britanski scenarij postane pandemija, fakulteti će isključivo postati tvornice radne snage koji će svoje studente modelirati prvenstveno u supermašine za generiranje profita.

Naravno, takvi pozivi britanskog ministarstva gospodarstva razljutili su akademske krugove, a sindikati u školstvu ih smatraju »božićnom pljuskom« koja će dovesti do gubitaka radnih mjesta i dvotračni obrazovni sustav dobar samo za privilegirane studente. No, britanska vlada tvrdi da će promjene pomoći smanjenju javnog troška, učiniti sveučilišta daleko fleksibilnijima i kreirati više diplomaca sposobnih pomoći ekonomskom oporavku zemlje.

Tako će budžet za visoko obrazovanje sljedeće godine ostati bez 533 milijuna funti (854 milijuna dolara), odnosno iznosit će 7,3 bilijuna funti, a sveučilištima je rečeno da se drže određenih limita pri primanju novih studenata.

I britanski ministar za visoko školstvo složio se da i sveučilišta moraju odigrati svoju ulogu u smanjenju pritiska na javno financiranje.

No, sveučilišta i britanski koledži, koji predstavljaju 120 tisuća akademskih radnika, upozoravaju da će takve promjene štetiti fakultetima i dovesti do otkaza i golemog klasnog raslojavanja.

Britanski studenti, također zgroženi novim vladinim mjerama, rekli su da je to i jedan od način da se jeftino dobije visokoobrazovana radna snaga, te da je nedopustivo da se takvim planom prisiljava siromašne studente na biranje studija koji ih ne zanimaju.