BRUCOŠ? 25 SAVJETA ZA DOBAR AKADEMSKI ŽIVOT

Prvi put na faksu? Čeka vas možda najljepše razdoblje u životu stoga nemojte vrijeme potratiti uzalud.  Probrali smo najbolje savjete s weba i u njih dodali godine studiranja za sigurniji i ugodniji početak studija. Slijedi prvi dio o akademskom životu.

 

Sve kreće od ideje. Osiguraj pravi film u svojoj glavi i prije negoli uzmeš indeks u ruke.

 

1.    Preuzmi odgovornost za vlastito napredovanje. Dok se u srednjoj školi mora biti, faks nije obavezan stoga uživaj u privilegiji učenja, odlazi na gostujuća predavanja, uključi se u specijalizirane udruge i koristi svaku priliku za napredak. Osjećaš li da taj faks nikako nije za tebe, pronađi alternativu i slijedeće godine uplovi u druge vode

 

2.    Malo si naučio ako si samo indeks donio s faksa, riječi su starog tatinog profesora. Iako je učenje na prvom mjestu, upoznaj nove ljude, stekni nove hobije i riskiraj, tako se odrasta.

 

3.    Ne ograničavaj se na svoje područje. Odlazi na predavanja s drugih godina, uzimaj kolegije s drugih fakulteta i nemoj se bojati uzimati najteže predmete na faksu ako ih vode cijenjeni profesori. Možda te inspiriraju da pronađeš svoje buduće područje interesa u životu.

 

4.    Nijedan automobil ne vozi dugo bez servisa, koji treba i studentima. U masi događanja i novih putokaza lako se izgubiti. Povremeno sjedni, razmisli i provjeri  koji su tvoji ciljevi te radiš li sve da ih ispuniš.

 

5.    Studij u inozemstvu više nije nemoguća opcija i ne znači da se nećeš vratiti ako odeš na semestar u Francusku – to slobodno reci svojoj mami. Radi na svojim ocjenama i biraj između Erasmus programa, drugih stipendija, diplomskog studija u inozemstvu ili kratkoročno i dugoročno volontiranje. Chekiraj stranice zagrebačkog i drugih sveučilišta, Volonterski centar te stranice za stipendije.

 

Iskoristi ono najbolje od najdosadnijeg dijela – predavanja. Biti tamo ne znači biti prisutan.

 

1.       Pripremi se za svaki kolegij, pa i onaj prvi – silabusi postoje na internetu. Bolje ćeš razumjeti tematiku, moći ćeš sudjelovati u raspravi i postavljati pitanja. Vrijedi pitati kad nešto doista ne razumiješ ili uočiš grešku, to profesorima pokazuje da pažljivo slušaš.

 

2.       Pročitaj silabus svakog kolegija i raspitaj se kod profesora o nejasnoćama. Bolje da razumiješ što se od tebe očekuje negoli da te iznenadi esej koji moraš predati za dva dana ili krivi datum ispita.

 

3.       Koristi spiralne bilježnice ili fascikl s raznobojnim papirima gdje možeš maknuti papire i raspodijeliti gradivo po dijelovima s drugačijim bojama.

 

4.       Ne moraš pisati sve. Radije, jasno i sažeto, u obliku kratica i mentalnih mapa napiši samo najnužnije. Ako je predavanje izuzetno važno, snimi mobitelom, fotoaparatom ili diktafonom.

 

5.       Unatoč postojanju akademske četvrti od petnaest minuta, radije dođi na vrijeme i sjedni naprijed. Dolazak na vrijeme ima još jednu prednost: upoznat ćeš druge ljude. Na svakom kolegiju dobro je imati poznanstva i kolege koje ćeš moći kontaktirati ako ne možeš doći na predavanje. A kad budete radili u timovima, bit će ti drago da nekoga poznaješ.

 

 

Učenje bez muke slogan je koji ne pali u stvarnosti, no nikad nije kasno za dobre radne navike.

 

1.       Pronađi samo svoje mjesto za učenje. Učionica na katu ako si u domu, miran kutak u stanu ili obližnja knjižnica. Studenti mahom odlaze u sveučilišne knjižnice, no učiti se može i u lokalnoj knjižici u kvartu.

 

2.       Uhvati ritam! Manjak rutine vodi u apatiju, stres tijekom ispita i loše radne navike, stoga uči uvijek u isto vrijeme, najbolje rano ujutro. Ako si noćna ptica, uči u svoje doba samo počni na vrijeme, neki fakulteti još toleriraju kampanjstvo, no takvih je sve manje.

 

3.       Uzimaj pauze. Prošeći, pleši, skači, telefoniraj ili popij kavu s cimericom, učenje od dvanaest sati u komadu donosi samo bolove u leđima, mrzovolju i probleme s vidom.

 

4.       Redovito čitaj studentske materijale za kolegij, najbolje isti dan nakon predavanja. Piši zabilješke ako je riječ o tvojim skriptama, no nemoj šarati po onim posuđenim. Označi najvažnije dijelove. Procijeni kako najbolje pamtiš, slušanjem, čitanjem ili pisanjem i prilagodi se tome. I ne pravi se pametan, uzmi rječnik u ruke ili  guglaj kad pronađeš nepoznatu riječ.

 

5.       Pronađi partnera za učenje. Osim što je zabavno, motivira te na rad i učvršćuje vaše poznanstvo. To ne mora biti osoba koju dobro poznaješ, bitnije da netko s kim se tvoje navike učenja poklapaju.

 

 

Nisi pravi brucoš dok ne padneš jedan ispit, no zamisli kako je fora na razgovoru za posao reći: nikad nisam pao ispit.

 

1.       Znaj  zahtjeve svojih ispita unaprijed. Ako su potrebna dva mjeseca učenja, pukom srećom dobit ćeš prolaz uz dva dana grijanja stolice. No ima onih kolokvija koje možeš naučiti u dva dana. A nekad ne moraš doći na ispit ako napišeš dva eseja ili napraviš genijalni projekt. Bitno je znati.

 

2.       Ako ima puno gradiva, a stare skripte nisu pouzdane, podijeli posao s kolegama, svatko neka napiše dva poglavlja i knjiga je gotova. Ako morate rješavati zadatke, u društvu je zabavnije. Da ne radite dvostruki posao, provjerite forum fakulteta za već postojeće skripte.

 

3.       Rano, rano, rano. Rano na učenje, rano na spavanje i rano na ispit. Uzalud ti sav trud učenja ako sjedneš kraj radijatora i kolege koji ne poštuje higijenu. Ili suprotno, uzalud ti sav trud oko neučenja kad zadobiješ mjesto u prvom redu pred očima profesora.

 

4.       Iako ima ljudi koji izlaze ranije, postoji razlog zašto ispit traje i traje. Najprije pročitaj pitanja da vidiš gdje možeš izgubiti najviše vremena, a na kraju testa provjeri greške i pravopis. Ako piše š nerazumljivo, prebaci na tiskana slova, nečitki ispiti ponekad znače pad. I uvijek provjeri stranicu iza: poznati su nam slučajevi ljudi koji su morali dvaput izlaziti na isti ispit jer su prvi put riješili samo jednu stranicu.

 

5.       Ne znaš odgovor? Procijeni koliko je tvoje znanje u tom području – ako postoji dobra podloga, blefiraj. Ako je riječ o testu na zaokruživanje, pogodi, no ukoliko moraš napisati odgovor, a nemaš pojma,  zapitaj se želiš li postati dio profesorove zbirke „bisera“.

 

Ako si na društvenom smjeru, čeka te bezbroj seminara, eseja, podnesaka – nauči kako se nositi s nenadanim znanstvenim radom.

 

1.       Kao i za ispite, znaj zahtjeve unaprijed. Dobar esej ne nastaje u dva dana, neki zahtijevaju i dva mjeseca rada. Najdulji dio seminara nije pisanje, već istraživanje, postavljanje teze i zatim kopanje po referencama kako bi tvoj rad dobio akademske temelje.

 

2.       Kreće se od velike skice kojom ćeš pokazati što želiš od eseja i kamo te on vodi. Dobre savjete možeš pronaći na stranici profesora Dejana Jovića s Fakulteta političkih znanosti.

 

3.       Iako će Internet biti tvoj primarni izvor informacija, ne vjeruj svemu što tamo pronađeš posebice ako stranica počinje nazivom Wiki. Svaki fakultet osigurava pristup određenim bazama, kao i knjižnice dok većini možeš pristupiti putem CARNet-a, Instituta Ruđer Bošković i MZOŠ-a.

 

4.       Plagiranje je out, sve je više profesora koji detaljno provjeravaju eseje. Možda u Hrvatskoj nećeš biti izbačen s faksa, no u glavi profesora dospjet ćeš na crnu listu ako nemaš debelo pokriće za taj čin. Ako uzimaš nečiji rad ili se nisi potrudio oko svoga, provjeri rad na stranici za otkrivanje plagijata.

 

5.       Većina studenata ne zna pisati, a kamoli u znanstvenom stilu, stoga se to ne očekuje ni od brucoša. No, to ne znači da je opravdano predavati nepismene radove. Dobra referenca za znanstvene radove je knjiga Ratka Zelenike „Metodologija znanstvenoistraživačkog rada“. Uzmi u obzir da svaki profesor može imati svoja dodatna pravila.

 

M. Damjan