Moj je materinji jezik esperanto

Svaka osoba trebala bi moći koristiti jezik na kojem je odgojena zbog čega 21. veljače slavimo dan materinjeg jezika. Jeste li znali da zajednica esperantista u Hrvatskoj ima članove koji esperanto govore od prve godine života?
Imala sam tri godine kad sam uvidjela da moj otac govori i hrvatski, opisuje Tina Tišljar, studentica produkcije, koja govori esperanto i hrvatski od najranijih dana. Ostali govornici kažu da je to najlakši i najbrži jezik koji u početku učite na gotovo besplatnim tečajevima.
Učeći esperanto, puno bolje shvaćaš gramatiku svakog drugog jezika
“Moji su roditelji zajedno putovali po esperantskim susretima, a kad sam se ja rodila odlučili su, umjesto da me ostavljaju kod bake, uključiti i mene u cijelu priču. Tako smo moja mlađa braća i ja odgojeni dvojezično” kaže Tina koja je s mamom pričala hrvatski, a s ocem na esperantu uz brojne kreativne igre i priče.
Tina danas govori engleski i španjolski, a nisu joj strani ni talijanski i nizozemski. “Učeći esperanto i njegovu gramatiku koja je toliko pojednostavljena, puno brže shvaćaš gramatiku bilo kojeg drugog jezika“. To objašnjava na način da se jednostavna struktura esperanta prenosi na svaki jezik koji nadodaje svoje nepravilnosti.
No, među mladima trenutno ne vlada velik interes za ovaj jezik. “Mislim da je to zato što se na esperanto gleda kao nešto od čega nema nikakve koristi. Svi se pitaju, "Što ću ja dobiti od toga?", a kada kažem prijatelje, iskustvo, putovanja - to im nije dovoljno zanimljivo“, objašnjava Tina.
U njezinoj grupi od nekoliko desetaka članova, redovito se sastaje njih 15 do 20 i trude se održati jezik živim. Zato planiraju brojna putovanja koja uz zajednicu esperantista u svijetu, kućna prijateljstva i organizirana događanja, ne ispadnu toliko skupa. Tina je na taj način posjetila više zemalja među kojima su Peru i Kuba.
Tolstoju je trebalo dva sata da može razumjeti esperanto
U Hrvatskoj djeluje više udruga ljubitelja esperanta, a najstarija broji više od 100 godina postojanja. Hrvatski savez za esperanto (HSE) ili Kroata esperanto-ligo (KEL) udruga je koja okuplja esperantiste u Hrvatskoj od 1908. godine. Njegova je tajnica najpoznatija književnica na esperantu u Hrvatskoj, Spomenka Štimec.
„Najčešći motiv je održavanje svježine duha - to je najlakši jezik na svijetu, ohrabruje ljude jer brzo vide rezultate“, kaže Spomenka koja je esperanto naučila tijekom srednje škole u Varaždinu, a danas prevodi, predaje, podučava i vodi brojne projekte vezane uz promociju esperanta u Hrvatskoj i u svijetu.
Prema njezinim riječima, Tolstoju je trebalo 2 sata da može čitati udžbenik na esperantu, a prosječan korisnik svlada osnove za dva i pol mjeseca tečaja nakon čega se prelazi na konverzaciju koja omogućava lako kreiranje novih riječi.
„Jako je demokratično postavljen, govornik kodira riječi, a slušatelj dekodira“, kaže Spomenka, a komunikaciju omogućuje gramatika bez nepravilnosti i sistemska tvorba riječi te jezik koji nije 'preuzet iz svih jezika pomalo' već je preuzeo brojne internacionalne riječi.
Esperantisti imaju i svoj couchsurfing: kad putuju idu jedni kod drugih
Esperanto danas slavi 125. godišnjicu postojanja: nastao je prema zamisli L. L. Zamenhofa koji je svoj pseudonim "Dr. Esperanto" (liječnik koji se nada) podario i samom jeziku. Danas je njegovo djelo poznato kao najuspješniji planski jezik na svijetu kojim se služi jedan do dva milijuna govornika iako je izvrsnih poznavatelja jezika oko stotinjak tisuća. U Hrvatskoj trenutno djeluju dvije krovne organizacije, Esperantska akademija i niz manjih udruga.
Zbog njihove raspršenosti, esperantisti rado putuju i pritom koriste 'Pasporta Servo', spisak esperantista iz 80 zemalja svijeta koji vole udomljavati strane goste i pokazivati im svoj grad i zemlju. Uz to, esperantisti se sastaju na brojnim redovitim svjetskim kongresima, konferencijama i skupovima koji se održavali i u Hrvatskoj.
Kad jednom čujete esperanto, jezik će vas možda podsjećati na španjolski iako je doista nastao iz različitih jezika. Kinezima se sviđa struktura, fonetika je slična hrvatskoj, a Spomenka zaključuje kako je esperanto zamišljen tako da 'čuva sve jezike na svijetu'.
Zanimljive činjenice o esperantu:
- Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1994., njemački sveučilišni profesor Reinhard Zelten, svoju je teoriju igara prvo napisao na esperantu
- Esperanto je 2008. nominiran za Nobelovu nagradu za mir
- Jedna od najpoznatijih dječjih knjiga u Hrvatskoj, 'Šegrt Hlapić' prevedena je na bengalski, japanski, perzijski te, uskoro, kineski i korejski jezik, zahvaljujući esperantu i esperantistima iz Zagreba
- Poznati esperantisti: bogataš i donator George Soros, ruski književnik Lav Tolstoj, znanstvenik Albert Einstein, brazilski nogometaš Pele, najpoznatiji predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito....
- Esperanto je 64. jezik koji je Google dodao u svoj automatski prijevod
(M.D.)





