Poslijediplomski studiji
Jeste li zadovoljni strukom za koju ste se školovali?
Predstavljene škole
Programi
- Ustanova:
- Arhitektonski fakultet
- Mjesto:
- Zagreb Povećaj
- Web stranice:
- www.arhitekt.hr
Dodiplomski studij arhitekture - viša stručna sprema (VŠC, VI/1)Z
Dodatne informacije o trajanju programa
- Mjesto izvođenja programa:
- Neodređeno
- Cijena:
- Na upit
Opis programa
Studij VI. stupnja (izobrazba inženjera arhitekture) postojao je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu razmjerno kratko vrijeme. Prvi naraštaj studenata upisao se u akademskoj godini 1978./79., a posljednji upis u prvu godinu studija obavljen je u akademskoj godini 1993./94. Nakon toga taj se studij postupno gasio jer se novi studenti nisu više upisivali. Od osnutka studija do njegova gašenja bilo je upisano 15 generacija s ukupno 1221 studentom. Od toga broja 1045 upisano je izravno na prvu godinu, a 176 studenata prešlo je sa studija visoke spreme (VII./1. stupanj). Od ukupnoga broja upisanih diplomirala su 483 studenta (39,5%). Gotovo polovica inženjera arhitekture (njih 233) nastavila su studirati na Studiju visoke spreme za zvanje diplomiranog inženjera arhitekture i do 2000. godine diplomiralo je 127 prijašnjih inženjera arhitekture.
Iz navedenih podataka, kao i iz općeg ozračja na Studiju VI. stupnja, razabralo se da većina pristupnika upisuje Studij VI. stupnja samo kao privremeni nadomjestak svojoj stvarnoj ambiciji, tj. da završno diplomiraju na Studiju visoke spreme. To je ozračje uspostavljano već na razredbenom ispitu, kada su za Studij VI. stupnja (s izuzetkom nekoliko godina) uzimani predloženici koji se nisu uspjeli (a imali su tu namjeru) upisati izravno na Studij visoke spreme.
Početna nakana pri uspostavljanju Studija VI. stupnja bila je da se popuni praznina između u to doba razmjerno slabije školovanih tehničara i diplomiranih inženjera arhitekture. Tijekom vremena početna se zamisao povukla pred spoznajom da je za suvremeno bavljenje samostalnom arhitektonskom profesijom potrebna i dostatna izobrazba na razini studija visoke spreme. Za druge profesionalne mogućnosti, koje su bile ponuđene budućim inženjerima arhitekture, među studentima nije postojalo veće zanimanje. Unatoč postojanju Veleučilišta i više stručne spreme u nekim drugim strukama, čini se da je i danas u arhitektonskoj profesiji (kao, primjerice, i u medicini ili glazbi) prilično teško naći dostatan dokaz za uspostavu međustupnja između srednje i visoke naobrazbe.
Prof.dr.sc. Đuro Mirković





