Rezultati državne mature

Svaki treći maturant koji je izašao na ispit državne mature iz povijesti uvjeren je da se 30. svibnja u Hrvatskoj obilježava Dan neovisnosti. Njih 33 posto mišljenja je da se 30. svibnja slavi Dan domovinske zahvalnosti. Tek 26 posto njih zna da je to Dan Hrvatskoga sabora koji se obilježava se u spomen na 30. svibnja 1990., kada su se zastupnici na Markovu trgu okupili nakon prvih višestranačkih izbora. Da je Vukovar okupiran 18. studenog 1991. znalo je samo 20 posto učenika, a čak njih 39 posto nikada nije čulo za Ovčaru.

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja ovaj je vikend objavio rezultate ispita državne mature iz izbornih predmeta. Državnu maturu prijavilo je približno 40 tisuća učenika, a svaki od njih prijavio je u prosjeku dva izborna predmeta. Pokazalo se da su učenici najlošije riješili ispit iz kemije.

Americiji ili amonijak

Od 3446 učenika nedovoljan je iz kemije dobilo njih 20,8 posto iako je za dvojku bilo dovoljno točno riješiti svega 21 posto zadataka. To je čak četiri puta više jedinica nego lani.

I znanje iz drugih predmeta bilo je ispod očekivanja. Od 13 izbornih predmeta nijedan učenik nije pao samo glazbenu umjetnost. Iz biologije jedinicu je dobilo 18,7 posto učenika, iz psihologije 13,2 posto, iz povijesti 12 posto, iz fizike 12,8 posto učenika. I na vjeronauku su neki pali: 2,6 posto učenika nije uspjelo dobiti 11 od 54 boda.

Prof. dr. Tomislav Cvitaš, jedan od autora ispita iz kemije i profesor na PMF-u kazao nam je kako je ostao šokiran kada je u odgovorima pročitao kako neki od njih vjeruju da su vodik i ugljik - metali.

Ispit državne mature moći će se u cjelosti analizirati tek kada budu poznati rezultati ispita iz obveznih predmeta - hrvatskog, matematike i stranog jezika koje će učenici tek polagati krajem mjeseca. Međutim, već prvi rezultati govore kako učenici na državnoj maturi ove godine nisu bili bitno uspješniji nego prošle godine na probnoj maturi. Loše rezultate prosvjetna je vlast tada pravdala nepripremljenošću učenika i njihovom nezainteresiranošću za ispit koji im se nigdje nije bodovao.

Ove godine većina se učenika za maturu dobro pripremila (neki su platili čak i skupe pripreme): pokazali su ipak nešto veće znanje nego prošla generacija iz informatike, psihologije, povijesti i fizike. Kada bi se gledali samo odlični rezultati, njih je nešto više nego lani u svim predmetima osim u kemiji i geografiji.

Profesori su ipak zabrinuti jer je za prolaz na maturi za gotovo sve izborne predmete bilo dovoljno skupiti 20 posto bodova (najviši su kriteriji bili na testu iz povijesti na kojem je za dvojku trebalo točno odgovoriti na 26 posto pitanja).

Na ispitu uz kemije više od 50 posto učenika znalo je odgovoriti na 29 od 100 pitanja. Iz povijesti je taj omjer 53 od 119, iz biologije 40 od 128, a iz geografije 43 od 114. Pa čak i iz vjeronauka više od 50 posto učenika znalo je dogovoriti samo na 11 od 32 pitanja! Matura je prije svega zamišljena kao zaključni ispit koji bi trebao pokazati što su i koliko tijekom školovanja naučili učenici u pojedinim školama. Prosvjetna bi vlast temeljem toga trebala detektirati gdje su problemi i ponuditi rješenja kako bi svi učenici u Hrvatskoj imali istu kvalitetu obrazovanja. Nakon ovakvih rezultata za sve će u sustavu biti itekako puno posla.

Ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje Goran Sirovatka se složio s tim da treba napraviti promjene i u programu i u nastavi, ali tek nakon što se napravi detaljna analizu iz koje će se vidjeti koja je razlika između učenika po vrstama škola, programa i županijama. Priznao je kako su rezultati ispita iz izbornih predmeta i njega samoga neugodno iznenadili. Na pitanje zašto su kriteriji za prolazan na maturi tako niski, Sirovatka kaže kako se ispit nastoji prilagoditi generaciji.

Najteža pitanja:

Biologija

1. Kako se naziva faza menstrualnoga (ovarijskoga ciklusa) u kojoj je endometrij maternice najrazvijeniji (najdeblji)?

Odgovor: sekrecijska faza

Točno odgovorilo: 5% učenika

2. Katarina i Luka su supružnici normalne boje kože koji normalno raspoznaju boje. Katarinin otac je daltonist i albino. Lukini roditelji su zdravi homozigoti. Aleli za normalno razlikovanje boja (XD) i daltonizam (Xd) su spolno vezani geni. Aleli koji određuju normalnu pigmentaciju kože (A) ili albanizam (a) dolaze na jednome od parova autosoma. Napišite moguće genotipove gameta Katarine i Luke za navedena svojstva.

Odgovor: Katarinine gamete - XDA, XDa, XdA, Xda

Lukine gamete - XDA, YA

Točno odgovorilo: 8% učenika

Geografija

1. Kojoj je afričkoj državi glavni grad Dodoma?

Odgovor: Tanzanije

Točno odgovorilo: 5% učenika

1. Koji je park prirode u Hrvatskoj smješten najjužnije?

Odgovor: Park prirode Lastovski otoci

Točno odgovorilo: 6% učenika

Povijest

1. Kako se naziva sustav pisma kojim su se služile Inke?

Odgovor: QUIPUS / QUIPU / KIPUS / KIPU

Točno odgovorilo: 5% učenika

1. Žrtve kojeg rata su potaknule osnutak Crvenog križa?

Odgovor: Žrtve “talijansko-francuskoga rata protiv Austrije (Italije i Austrije) za ujedinjenje Italije”

Točno odgovorilo: 4% učenika.

Vjeronauk

1. Objasnite značenje pojma Kraljevstvo Božje.

Odgovor: Kraljevstvo Božje je novi odnos među ljudima i u prirodi na temelju Isusove zapovijedi ljubavi. Ono označava novi svijet po Božjoj volji. Izraz Kraljevstvo Božje središnja je tema Isusova propovijedanja. Ono je iščekivano u Starome zavjetu kao Božje kraljevanje nad svom zemljom i svim narodima. U Isusu Kraljevstvo Božje postaje već prisutno, ali će se ostvariti u punini tek konačnom preobrazbom svijeta i čovjeka. Dolazak Kraljevstva Isus naviješta u prispodobama.

Točno odgovorilo: 6% učenika 

Izvor: Jutarnji.hr