11 psiholoških činjenica koje morate znati o sebi

Predstavljamo vam popis zanimljivih činjenica koje gotovo svakodnevno utječu na naše ponašanje ili percepciju stvari koje nas okružuju ili nam se događaju. Neke će vas nasmijati, za druge ste vjerojatno čuli, a treće vam možda doista pomognu da bolje upoznate i shvatite – sebe.

1. Ne možemo prestati misliti na hranu, seks ili opasnost

Jeste li se ikada zapitalli zašto sudionici prometa usporavaju kada vide prometnu nezgodu (i time stvaraju zastoj)? Možda vam to ide na živce ali priznajte, i sami ste 'bacili pogled' na ono što se dogodilo. Ljudi to ne rade namjerno i ne mogu utjecati na svoje ponašanje: mozak jednostavno traži da na taj događaj 'obratite pažnju'.
 
U našem mozgu duboko je usađen dobri stari nagon za preživljavanjem. Taj nagon zanimaju tri osnovne stvari: hrana, reprodukcija i opasnost. Moderan život puno je toga olakšao: ne moramo pojesti sve što vidimo, biti u stalnom strahu hoćemo li poginuti ili u svakoj osobi koju vidimo tražiti partnera. Pa ipak, riječ je o nagonu koji se s vremena na vrijeme aktivira (i tako nas podsjeća na ono što je naše pretke održalo na životu). 
 

2. Ljudi vide ono što žele vidjeti

U prosincu 2009. godine Farid Seif, biznismen iz Texasa, bez ikakvog je problema prošao sigurnosnu kontrolu u zračnoj luci s napunjenim pištoljem u torbi za laptop. Farid nije bio terorist, a ima i dozvolu za oružje. Pištolj nije uzeo namjerno već ga je naprosto zaboravio izvaditi iz torbe i to je shvatio tek na kraju putovanja. Kako je moguće da kontrola nije vidjela pištolj?
 
Ljudi vide ono što očekuju. Što se češće neka stvar događa, ljudi će na nju više obratiti pažnju. Osiguranje u zračnoj luci naprosto nije očekivalo da će se pojaviti netko s pištoljem u torbi. Više su obraćali pažnju na kozmetičke proizvode u neprikladnoj ambalaži i pištolj su zbog toga naprosto previdjeli!
 

3. Podcjenjujemo svoje reakcije na buduća događanja

Na ljestvici od 1 do 10 ocijenite: koliko ste trenutno sretni? Zapišite taj broj. Sada zamislite da ćete sutra osvojiti Jackpot. Zamislite koliko biste bili sretni na kraju takvog dana? Zapišite taj broj. Sada pokušajte zamisliti koliko biste bili sretni za dvije godine, sa svim stvarima koje vam je taj novac priskrbio. Kakve ste brojeve zapisali? Mislite li da bi vas Jackpot usrećio više od današnjeg dana?
 
Ljudi precjenjuju svoje reakcije, neovisno o tome trebaju li predvidjeti svoju količinu sreće ili razočaranja. Prava je istina da svatko od nas u sebi ima 'ugrađenu' neku vrstu regulatora koja nas čuva od pretjeranih reakcija. To znači da vjerojatno nećemo biti baš toliko sretni ili baš toliko duboko nesretni koliko mislimo. Vjerovali ili ne, naša razina sreće većinu je vremena ista i na nju izrazito dobri ili loši događaji slabo utječu.
 
Ako vam se čini da je netko stalno sretan i to je normalno, ali stvar je u osobi: neki su ljudi naprosto sretniji od drugih. Konstantno.
 

4. Naša 'grupa' broji 150 ljudi

Većina životinja kreće se u grupama. Znanstvenici su pokušali definirati koliko bi velika mogla biti grupa u kojoj bi se čovjek ugodno osjećao. 150. To je broj ljudi s kojima možete održavati kontakt i znati dovoljno inormacija o svakome.
 
Ali, što ta brojka znači ako je usporedimo s nečijih 750 prijatelja na Facebooku? Ili 4.000 sljedbenika na Twitteru. Baš ništa. To nisu snažne veze. Brojka 150 odnosi se na kontakte koje ostvarujemo uživo.
 

5. Naše misli lutaju 30% vremena

Na nastavi ste ili na poslu. Čitate neki tekst i odjednom shvatite da jednu rečenicu čitate već treći put zaredom. Umjesto da ste mislili na ono što ste čitali, vaše su misli odlutale.
 
U normalnim, svakodnevnim aktivnostima naš mozak 'luta' 30% vremena, a u nekim slučajevima i do 70%. Ovo nije loša vijest. Naime, lutanje misli omogućava jednom dijelu mozga da se posveti višim ciljevima. Tako npr. možete voziti i paziti na promet, ali istovremeno imate priliku promisliti o tome gdje je najbliža benzinska postaja na kojoj ćete stati.
 
Lutanje misli možda je najbliža stvar multitaskingu koju imamo. To zapravo nije multitasking (koji ne postoji), ali lutanje misli omogućava nam da ne smetnemo s uma važne ciljeve samo zato jer trenutno radimo nešto drugo. Naravno, lutanje misli može biti i neproduktivno. Ipak, istrživanja potvrđuju kako ljudi, kojima misli lutaju, bolje rješavaju probleme i kreativniji su.
 

6. Znamo raditi stvari čak i ako ih nikada nismo radili

Zamislite da nikada niste vidjeli iPad i netko vam ga da u ruke te kaže kako na njemu možete čitati knjige. Prije nego što pokušate tako nešto učiniti, već imate predodžbu kako će to izgledati, znate da mora postojati mogućnost okretanja ili označavanja stranica. Model upotrebe postoji, čak i ako ga još nikada niste upotrijebili.
 
Zašto je ova informacija korisna? Ako kreirate novi sadržaj (projekt, proizvod, posao) to znači da ne morate čekati na njegovu primjenu ili prodaju kako biste ocijenili njegov uspjeh. Ako se ideja upotrebe i upotreba u praksi ne poklapaju, imat ćete problem. Ako se ideja i praksa ne mogu poklopiti iz objektivnih razloga, još uvijek imate dovoljno vremena kako biste svoje buduće kupce naučili na novost i tako osigurali njezin uspjeh.
 

7. Vaša podsvijest zna prva

Kupujete neki dio za računalo. Prodavač vas uvjerava da je ovaj konkretan proizvod najbolji izbor. Pa ipak, nešto vam govori da niste sasvim sigurni u to. Zašto?
 
Naša podsvijest reagira brže od naše svijesti i prije će shvatiti 'o čemu se zapravo radi'. Kao i naši nagoni, ovo je dio 'starog mozga' koji je ljudski rod održao na životu. 'Stari mozak' pazi na nas, boji se rizika i uvijek nas štiti.
 

8. Brand i logo najviše nas privlače kada smo tužni ili uplašeni

Petak popodne je, a šef vam kaže da nije zadovoljan vašim izvješćem. Riječ je o izvješću o napretku projekta i vi ste šefa na vrijeme upozorili da ne raspolažete svim potrebnim informacijama. Riječ je o očitom ignoriranju vašeg truda. A sada vam još kaže da će se ovaj rezultat odraziti na vašu plaću. Na putu do kuće svratili ste u trgovinu. Tužni ste i uplašeni. Kolika je vjerojatnost da ćete, umjesto provjerenih namirnica, odlučiti isprobati nešto novo?
 
Kada smo tužni ili uplašeni, želimo ono što nam je dobro poznato. Posežemo za logom i brendom koji su nam poznati. Kada smo sretni nismo toliko osjetljivi i spremni smo isprobati nešto novo ili drugačije.
 

9. Većinu odluka donosimo nesvjesno

Razmišljate o kupnji televizora. Istražujete modele i cijene, listate promidžbene letke i surfate internetom. Koji su faktori uključeni u donošenje odluke? Volimo misliti da odluke donosimo na temelju logičnog promišljanja i uzimanja u obzir svih činjenica. U slučaju televizora to mogu biti veličina, brend, cijena itd. Ipak, istraživanja u području donošenja odluka pokazuju da odluku ne donosimo svjesno i dobrovoljno na način kako mi to mislimo.
 
Većinu odluka donosimo nesvjesno, temeljem sljedećih faktora:
 
·         Što drugi ljudi najviše kupuju? („Ovaj televizor ima najviše ocjene na web-u.“);
·         Što će najviše očuvati moj osobni integritet? („Ja sam osoba koja uvijek voli imati 'posljednje tehnološko čudo'.“ );
·         Imam li obavezu, dugujem li uslugu koju mogu vratiti kroz ovaj proizvod? („Cijelu godinu sam kod svog brata igrao Play Station. Vrijeme je da i ja njega pozovem kod sebe na isto.“).  I tako dalje…
 
Nemojte poistovjećivati 'nesvjesno' s 'iracionalnim' ili 'lošim'. To što većinu odluka donosimo nesvjesno ne znači da su one neispravne. Svakodnevno se suočavamo s ogromnom količinom informacija i ne možemo ih sve procesuirati. Naša podsvijest evaluira te informacije i kreira 'vodič' koji nam olakšava izbor te većinu vremena radi u našem interesu.
 

10. Želja za kontrolom i izborom sastavni je dio nas

Uvijek želimo imati više mogućnosti na raspolaganju. Paradoksalno, kada to imamo teže se odlučimo za jedno. Želja da stvari imamo pod kontrolom duboko je usađena u nas. To ima smisla jer kontrola povećava šansu opstanka.
 
Kontrola i mogućnost izbora usko su povezani, a potrebu za kontrolom pokazujemo vrlo rano (istraživači su utvrdili da je prisutna već kod četveromjesečnih beba). Iako veći izbor ponekad otežava odluku, još uvijek želimo imati mogućnost izbora, kako bismo osjećali da smo imali kontrolu u donošenju odluke.
 

11. Možemo zapamtiti samo 3 do 4 stvari istovremeno

Na 20 sekundi možemo imati na umu 3 do 4 stvari, ali nakon toga one nestaju iz memorije osim ako ih uporno ne ponavljamo. Vjerojatno vam je poznata situacija kada s nekim razgovarate na mobitel i ta vam osoba diktira neki telefonski broj. Recimo da je broj: 4345678. Olovka i papir nisu vam pri ruci stoga pokušavate zapamtiti broj do završetka poziva kako biste ga mogli memorirati ili nazvati. Što radite u tom trenutku? Ponavljate broj nekoliko puta u sebi ili naglas (produljujete vrijeme od 20 sekundi).
 
Telefonski broj ima više od 3 do 4 znamenke. Zato ga je teško zapamtiti dulje od 20 sekundi, pa si nastojimo pomoći grupiranjem znamenki: 434 5678 (3 do 4 podatka u svakoj grupi). Pomaže ako pozivni broj ili broj mobilnog operatera već znamo pa memoriju ne moramo trošiti i na njega.  

Educentar koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića o kojima možete pročitati više.