Karlsruhe – primamljivo odredište za mnoge studente

Njemačka, sređena zemlja brojnih mogućnosti ne zvuči primamljivo samo osobama koje su u potrazi za zaposlenjem, nego i studenti o njoj razmišljaju kada razmatraju opcije studiranja izvan granica Hrvatske.

Približno 1300 kilometara daleko otišla je i Zrinka. Osim velike želje za učenjem u internacionalnoj sredini, na odlazak iz rodnog grada potaknula ju je potreba za upoznavanjem što više različitih ljudi.

Zrinkin matični fakultet bio je Fakultet Elektronike i računarstva u Zagrebu gdje je završila preddiplomski studij. Kako je oduvijek znala da može više, želja za učenjem 'odvukla' ju je na diplomski studij u Njemačku, na Karlsruhe Institut für Technologie – KIT, u istoimenom gradu Karlsruhe koji leži na rijeci Rajni.

Izazov kao glavni motiv odlaska

Glavni motiv za odlazak na razmjenu, Zrinki je bio izazov koje takvo iskustvo pruža. 'Mogućnost učenja novog stranog jezika, upoznavanje nove kulture, snalaženje u novim životnim situacijama i mnogo bolji uvjeti školovanja', samo su neki od razloga koje Zrinka navodi. Osim toga, veliki utjecaj je imala i praktična primjena naučenih znanja, koja se najčešće navodi kao razlog odlaska izvan granica Hrvatske.

Priliku za studij dobila je preko Erasmus programa, i stipendiju koja je iznosila 400 eura mjesečno.

Prije odlaska na razmjenu, Zrinki je bilo uplaćeno 80% ukupne stipendije. Iako izgleda mnogo, Zrinka naglašava kako mnogo novca ode na izdatke kao što su traženje stana odnosno polog za isti, upis semestra i slično, pa tako taj iznos nije dovoljan za pokrivanje osnovnih životnih potreba.

„Prosječna mjesečna stanarina iznosi oko 300 eura mjesečno“, navodi Zrinka te dodaje kako sam pronalazak zaista uzima puno vremena i strpljenja.

Studentski domovi imaju dnevni boravak, a za smještaj ne postoje službeni natječaji

Studenti su smješteni u jednokrevetne sobe, što se razlikuje od domova u Hrvatskoj gdje su studenti većinom u dvokrevetenim, ili trokrevetnim sobama.

Na katu se nalazi 10-15 soba, a studenti dijele kuhinju i dnevni boravak u kojem se mogu družiti, gledati televiziju i provoditi vrijeme. Naravno, ovisno o sustanarima, ovakav način života može biti ugodan ili upravo suprotno.

„Najpoznatiji način smještaja studenata je tzv. WG (Wohnungsgemeinschaft) koji funkcionira na način da nekoliko osoba uredi stan tako da svatko ima svoju sobu i da dijele sve gore navedeno“, komentira Zrinka.

Kako bi odabrali svoje sustanare, odnosno idealnu osobu s kojom će dijeliti životni prostor sljedećih godinu dana, Njemci najčešće organiziraju intervjue. Kao problem kod traženja smještaja Zrinka navodi svoj prekasni dolazak u Karlsruhe, ali i činjenicu da za smještaj u domove ne postoje kao kod nas službeni natječaji.

„Smještaj je potrebno tražiti što prije, po mogućnosti iz matične zemlje jer je kriterij odabira samo procjena osoba koje biraju bez konkretnog obrazloženja“, naglašava Zrinka, ali i dodaje kako se svi 'dolazni studenti' susreću s tim problemom te na kraju uspiju kroz mjesec dana pronaći adekvatno mjesto za život.

'Za pokrivanje osnovnih životnih potreba potrebno i do 600 eura'

Visoki troškovi života u drugim zemljama studentima su često prepreka pri odlasku izvan granica Hrvatske. „Za pokrivanje osnovnih životnih troškova navela bih 600 eura mjesečno, što se čini prilično visoko, ali velika je mogućnost i zarade za studente“, navodi Zrinka.

Najniža satnica rada na fakultetu (u struci) na kojem studirate je 8 eura, a ukoliko imate završen preddiplomski studij najčešće je 8-11 eura.

'Kao osnovu za pokrivanje osnovnih životnih potreba navela bih 600 eura mjesečno, s tim da se mora računati i na početne dodatne troškove od minimalno isto toliko. Iako se troškovi čine velikima, mogućnost zarade za studente je mnogo veća nego u Hrvatskoj tako da se može raditi u struci na samome fakultetu po najnižoj satnici od 8 eura (sa završenim preddiplomskim studijem, najčešće 10-11 eura).

Osim toga, postoje mnogi drugi studentski poslovi (nešto kao u SC-u u Hrvatskoj) koji su takoder dobro plaćeni.', objašnjava Zrinka

Organizacija dolaska i prilagodba puno je lakša uz ostale Erasmus studente

'Posebno bih željela izdvojiti organizaciju pri samom dolasku u grad koja je bila izvrsna', hvali domaćine Zrinka.

U početnoj fazi, tijekom tzv. Orientation Weeka međusobno se upoznaju svi ostali Erasmus studenti, i rješavaju se osnovne administrativne stvari – prijava boravišta, otvaranje bankovnog računa, upis semestra i slično. Osim toga, tijekom cijelog semestra organizirana su druženja studenata i putovanja.

Iako je Karlsruhe poznati studentski grad s oko 30 000 studenata te je protočnost informacija time veća, birokratski problemi se ne rješavaju tako jednostavno.

Kao najveći problem Zrinka navodi komunikaciju između matičnog i 'stranog' fakulteta. Neke od razlika su:

  • Različiti datumi početka i kraja semestra
  • Način polaganja ispita i slušanja predmeta – u Karlsruheu se usmeni ispiti mogu prijaviti bilo kada kroz godinu, neovisno o pohađanju predavanja, dok se pismeni mogu polagati samo na određene datume (no nije nužna prisutnost na predavanjima)

 

Osim što uz predavanja postoje i vježbe, budući da se radi o tehničkom fakultetu, odlična je suradnja i s industrijom  - pisanje radova za tvrtke ili plaćena praksa.

„Što se tiče poznavanja jezika, budući da su sva predavanja i ispiti na njemačkom jeziku, očekuje se najmanje B1 razina znanja njemačkog jezika“, napominje Zrinka te dodaje kako učenje samog jezika ide mnogo brže uz prisustvo na predavanjima i kroz druženje s ljudima.

ECTS koordinatori 'spašavaju glavu'

„Priznavanje predmeta s FER-om ide prilično jednostavno, možda zbog ECTS-koordinatora i ostalog profesorskog osoblja koje je vrlo dobro informirano. Već prije odlaska na razmjenu pomaže vam u odabiru predmeta koji će poslije na FER-u biti priznati tako da se može normalno nastaviti sa studijem po povratku.“, opisuje svoje pozitivno studentica FER-a.

Budući da je odlučila u Njemačkoj završiti studij do kraja, za nju nisu postojali problemi pri povratku na matični fakultet.  

'Izvrsna prilika za napredak na osobnom, obrazovnom i poslovnom planu'

„Svakome tko se dvoumi oko odluke o studiranju u inozemstvu, preporučila bih ovo iskustvo kao izvanrednu mogućnost za napredak na osobnome, obrazovnome i poslije poslovnom planu.

Mogućnosti koje su mi se ovdje pružile mnogo su bolje nego u Hrvatskoj, također što se tiče zaposlenja nakon završenog studija. Studentski život je mnogo drugačiji nego kod nas, ali za svakoga se može naći ponešto“, završava pozitivno svoju priču naša sugovornica.

Naša poruka vama je ista: Usudi se! :) 

Za dodatnu inspiraciju pročitajte iskustvo studiranja u Sloveniji

Izvor fotografije: ksop.idschools.kit.edu 

Educentar koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića o kojima možete pročitati više.