25.08.2014.
Zovu ih “smiješnim zanimanjima”. No za djecu situacija je daleko od smiješne: unazad niza godina učenici sa slabijim ocjenama u osnovnoj prinuđeni su upisivati trogodišnje obrtničke programe iako za to nemaju stvarnog interesa, niti će, što je gore, interes za njih pokazati tržište rada.
Kvota “smiješnih” čini dio od ukupno 6500 slobodnih mjesta koliko je za danas započeti jesenski upisni rok ostalo u školama. Imaju ih baš sve županije, uključujući i Grad Zagreb.
Obrtnička škola Osijek, primjerice, nudi učenicima programe pomoćni krojač, pomoćni autolakirer, pomoćni bravar, pomoćni kuhar i slastičar te pomoćni vodoinstalater.
Cilj obrazovanja za zanimanje pomoćnog autolakirera škola objašnjava na sljedeći način: “Cilj je da učenici kroz trogodišnje školovanje steknu znanja i vještine potrebne za obavljanje poslova pranja, poliranja, antikorozivne zaštite vozila; zaravnavanja, brušenja i lakiranja vozila.
Razlikovanje od kiča
I obrazovanje za pomoćnog cvjećara, dakako, ima svoj cilj. Taj je, da citiramo školski progam, “da učenici steknu osnovna znanja o uzgoju jednogodišnjih i dvogodišnjeg cvijeća te znanje o njezi i primjeni lončanica”.
Nadalje navode: kroz školovanje uče razlikovati lijepo od kiča i kako to primjenjivati u izradi uresa od cvijeća.
Zašto ni jedan ministar dosad nije uočio nepotrebnost ovakvih programa koje bi se realno dalo svesti na tečaj, većina upućenih zna odgovor.
Lokalne zajednice
- Ovaj grozomorni problem ne rješava se iz nekoliko razloga. Prvi je što se niti jedan ministar nije želio uletiti u koštac s vrućim kestenom koji se zove mreža srednjih škola, ali i zaštita radnih mjesta nastavnika koji predaju u tim programima. A nije, jer otpor tomu pružaju osnivači škola, dakle, lokalne zajednice, ravnatelji škola i, naravno, sindikati, kaže nam izvor iz Ministarstva znanosti.
Lokalne zajednice zato što gube programe, odnosno neke od njih i opravdanje da uopće imaju obrtničku školu u svojemu kraju.
Ravnatelji škola zbog problema sa zaduživanjem nastavnika tih predmeta ukoliko ukinu program.
Sindikati zato što pod svaku cijenu, kad je članstvo u pitanju, brane status quo bez obzira koliko to nije u interesu djece, županije ili grada, a na kraju i države.
To je, zaključuje naš sugovornik, najveći zločin prema djeci koja se u situaciji kad nemaju što drugo upisti opredjeljuju za ovakva zanimanja za koja se zna da će ih odvesti na burzu rada ili će kasnije biti prisiljeni plaćati prekvalifikaciju.
Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja je, međutim, kategorična: sustav se mora mijenjati. Ne treba nam niti jedno zanimanje za koje znamo da djeca s njim neće moći normalno funkcionirati na tržištu rada.
Uz dobru volju, svakog je nastavnika moguće preraspodijeliti na novo radno mjesto. Uz Ministarstvo i osnivače škola, suodgovorna je i Agencija za strukovno obrazovanje. Ona je iz IPA projekta dobila 1,5 milijuna kuna za redefiniranje strukovnih zanimanja. Pritom je, objašnjava naš sugovornik, novac utrošen za redefiniranje 26 programa, koja su puštena u eksperimentalni opticaj. Programe poput pomoćnog keramičara, pomoćnog vrtlara i sličnih još nisu došla na red. Postavlja se među ostalim pitanje koliko država troši novca za umjetno održavanje takvih programa, odnosno novca za plaće nastavnika koji ih predaju.
Počeli pregovori
Problem je naslijedio novi ministar znanosti Vedran Mornar koji se danas vraća s godišnjeg odmora.
Sudeći po riječima njegova pomoćnika, Roka Andričevića, stvari bi se napokon mogle mijenjati. Naravno, nakon podrobnije analize. - Istina je, moramo to mijenjati, sada je to već svima nama jasno. Upoznati smo s problemom, naslijedili smo ga i moramo nešto hitno poduzeti. O tome smo već razgovarali s ministrom Mornarom - kaže Roko Andričević.
Nažalost, dodaje, za ovaj upisni rok promjene nisu stigli odraditi, no moguće je da će ovogodišnja generacija biti posljednja koja će upisivati “smiješna zanimanja”.
- Nemamo još formulu kako, no sjest ćemo s predstavnicima Agencije za strukovno obrazovanje i vidjeti što je moguće učiniti - objašnjava zamjenik ministra.
Izvor: Jutarnji