Bolonja povećala 'burnout' među studentima

Burnout, odnosno sindrom izgaranja nije nimalo bezazlen problem, posebice u današnjem vremenu brzog življenja, brzog gomilanja svakovrsnih trauma i brzog gubljenja živaca.

Mnogi stručnjaci upozoravaju kako se radi o bolesti modernog društva, pojedinačnom ali i masovnom sindromu, odnosno sve učestalijim psihofizičkim reakcijama ljudskog tijela i duha (psihe) na pojačan stres na radnom mjestu, u školi, na fakultetu, čak i u nekim naizgled posve običnim situacijama, na kavici u kafiću, u razgovoru koji ponekad znači dodatno uzrujavanje umjesto naknadnog opuštanja.

Drugim riječima, vrijeme u kojem živimo nije nimalo bezbrižno, a samo još oni najžilaviji uspijevaju kroz probleme prolaziti s osmijehom, neokrznuti i ignorirati, primjerice, teror šefova na radnom mjestu ili pak učitelja u školi i profesora na fakultetu, da o padu standarda, prijetnji bankrotom i pukim preživljavanjem bez novca i ne govorimo. 

Pomnim analiziranjem stanja jasno je kako burnout nije bezazlena nevolja. Naprotiv, problem je krajnje ozbiljan jer se sa sindromom izgaranja, koji se manifestira na manje ili više dramatičnoj razini, suočavaju milijuni ljudi diljem planeta, podjednako muška i ženska populacija. 

Bez obzira na to što burnout napada u svim područjima života i njemu su izložene sve generacije, taj je sindrom ipak najuočljiviji na radnom mjestu, odnosno na poslu, gdje je izgaranje i sagorijevanje najveće.

Na to je upozorila još prije desetak godina i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), kad je stres na radnom mjestu proglasila svjetskom epidemijom. 

Zato ponovimo - upravo su konstatni pritisak na poslu, strah da se posao ne izgubi (strah od otkaza) i nejasnoće u granicama zadataka te konfliktna atmosfera odnosa glavni faktori iz kojih se generira burnout. 

'Napada' i studente: Sagorjeli zbog bolonjske reforme 

Psihološka savjetovališta na njemačkim fakultetima već duže vrijeme upozoravaju na porast burnouta u studenata, s obzirom na sve jaču izloženost pritiscima i opterećenjima tijekom učenja i davanja ispita.

Takva zapažnja potvrđuje i istraživanje sociologinje Doreen Liebold iz Chemnitza, koja upozorava kako je jedan od uzroka burnouta u studenata posljednjih desetak godina uvođenje novog načina studija.

“Bolonjskom reformom povećan je psihosocijalni pritisak na studente. Studij je strože organiziran i mnogi se studenti boje da neće uspjeti ispuniti sve ono što se od njih traži te poslije na tržištu rada imati slabije šanse”, kaže Liebold. 

"Probudim se i kad shvatim da moram u školu, odmah me uhvati drhtavica. Inače mi je gimnazija okej, ali imamo nekoliko debilnih profesora koji mi pile živce jer stalno ističu sebe, a nas valjda drže za idiote.

Zato najradije markiran njihove satove pa sam već nakupio o-ho-ho neopravdanih. Roditelji i ne znaju sve, ali kad saznaju, prokuhat će. Ja sam već pomalo gorim.", žali se na jednom od internetskih foruma neki Jozef iz Splita, čini se, već s burnout sindromom.

"Ubija me taj bolonjski proces, bolonjska reforma, što li, jer mi je kod nas to sve zbrka i dodatni pritisak na studente. Nekad se lakše studiralo, kaže moj otac, a sad robujemo birokratskim zakonima pa nije čudo da nam se gomilaju neuroze. Već sam sto puta pomislio da napustim pravo i odem kopati kanale. Manje ću se živcirati" - jada se Tomica iz Zagreba, koji ima iste probleme kao i mnogi hrvatski studenti.

Izvor: pročitajte cijeli tekst na Glas Slavonije 

Educentar koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića o kojima možete pročitati više.