01.07.2015.
Kako stoji u planovima Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, konačna objava rezultata ljetnog roka državne mature bit će 17. srpnja.
Nakon toga znat će se i točni troškovi provođenja ovogodišnje provjere znanja za 40.000 maturanata koja je već i sada rekorder prema skandalima. A upravo zbog njih državna matura će biti i skuplja od prijašnjih godina. Podsjetimo, najprije su ukradeni eseji iz hrvatskog u Puli i matura je odgođena za jedan dan.
Unatoč komplikacijama državna matura je dobar koncept
U novom terminu profesorica u Splitu podijelila je pogrešne ispite, a pitanja za esej iz engleskog također su procurila noć prije ispita. Taj 17. srpnja ujedno je i rok do kojeg maturanti mogu mijenjati svoj popis prioritetnih fakulteta koje žele studirati. Prema ukupnom broju prijava kandidata na razini cijele države, najviše njih trenutačno bira Filozofski fakultet, na drugom mjestu je Zdravstveno sveučilište, a potom Ekonomski fakultet u Zagrebu.
Je li to u skladu s potrebama tržišta, svatko može sam procijeniti. No prijave se mijenjaju iz dana u dan. Primjerice, prije nekoliko tjedana prva mjesta držali su poslovna ekonomija, fizioterapija, elektronika i računarstvo. Iako je većina profesora za institut državne mature, mnogi objašnjavaju kako se mora bolje provoditi.
- Unatoč ovim propustima i dalje smatram da je državna matura najbolji dio obrazovnog sustava. Naravno, moglo bi biti malo manje pogrešaka u sustavu - komentirao je Dalibor Perković iz Udruge Nastavnici organizirano.
- Pogreške se događaju i događat će se, vjerojatno, dok netko ne shvati da se kuće grade od temelja - rekla je profesorica hrvatskog Tamara Šoić koja opominje sustav koji štedi na onome na čemu se u cijelom zdravo razumskom svijetu posljednje štedi.
Rektor zagrebačkog sveučilišta Damir Boras istaknuo je da smisao državne mature nisu ponajprije upisi na fakultet nego je trebala poslužiti ujednačavanju srednjoškolskog obrazovanja. On smatra da srednjoškolcima nedostaje znanja iz hrvatskog jezika, matematike i fizike.
Problem je, kaže, u tome što država premalo ulaže u obrazovni sustav. I Boris Jokić, voditelj kurikularne reforme, misli da postojeći model državne mature treba očuvati i održati povjerenje učenika i roditelja u vanjsko vrednovanje obrazovanja. Kako bi se povećala sigurnost, smanjio bi se broj mjesta na kojima se polaže.
Postoji velik interes za visoko obrazovanje
EduCentar je nedavno istražio navike mladih prilikom odabira srednjih škola i fakulteta, te je zaključak kako su gimnazije i strukovne škole podjednako popularne, a prilikom upisa na fakultet najvažniji im je interes za program studija.
- Mladi žele upisati visoko obrazovanje. Vide ga kao jedinu šansu za uspješan život. Ono je postalo masovno, a ne elitno. Trenutačno 50 posto generacije nakon što je završilo 12 godina škole odmah upisuje fakultet. Odgovornost je i državna i individualna. Gdje je država zakazala? Nije upravljala visokim obrazovanjem, ali i obrazovanjem uopće.
Dogodila se ekspanzija visokih kadrova, pogotovo na društvenom području, dominantno ekonomija od 2004. nadalje. Na primjer, 2009. imali smo 5500 upisnih mjesta na ekonomiji, a 2014. 3300, dok 2000. godine samo 2500 - rekao je Jokić. Ipak, ono što autori često ističu kao velik problem jest to da djeca jednostavno ne znaju kako učiti.
Upravo su zato šokantne brojke koje pokazuju da instrukcije koristi čak 77 posto srednjoškolaca s uspjehom dovoljan ili dobar. No koristi ih i više od polovice srednjoškolaca s vrlo dobrim uspjehom, kao i 34 posto onih s izvrsnim školskim uspjehom kako bi se lakše pripremili za prijamne na fakultetima.
Ako još niste odlučili koji fakultet odabrati, sada možete na jednostavan način usporediti studije.
Izvor: 24sata