31.08.2015.

Ovogodišnji upisi na fakultete pokazali su nastavak dva trenda – s jedne strane pojačan interes za zanimanja koja omogućavaju siguran posao u državnoj službi, posebno u vojsci i policiji, te s druge, navalu na studije koji odmah jamče zapošljavanje u Europskoj uniji.

U ovom drugom odabiru prednjače studenti Medicinskog fakulteta. Za 325 mjesta na policijskoj akademiji, kao i 100 mjesta na hrvatskom vojnom sveučilištu, stiglo je gotovo deset puta više prijava. Uz motiv da budu vojnici ili policajci, za upis je nesumnjivo ipak presudan socijalni faktor. 

Na vojnom učilištu i u policijskoj školi podmireni troškovi studiranja 

I na vojnom učilištu i u policijskoj školi studenti imaju podmirene troškove studiranja, hranu, smještaj, odjeću, ali i džeparac, koji za buduće policajce iznosi 400 kuna, a za vojnike 800 te se svake godine studija povećava za dvjestotinjak kuna.

Za razliku od ovih studenata koji će ostati u zemlji, njihovi kolege s medicine nemaju osiguran smještaj ni džeparac, ali im se nakon studija širom otvaraju vrata EU-a. Mnogi stoga strahuju kako će, nastavi li se trend odlazaka hrvatskih liječnika u inozemstvo, i nama dogoditi “poljski sindrom”. Tamo je gotovo svaki šesti liječnik nakon ulaska u EU napustio zemlju.

Istovremeno za dolazak na rad u Hrvatsku prema podacima Komore, zainteresirano je samo 135 liječnika. Uglavnom je riječ o hrvatskim državljanima koji su se školovali u Bosni i Hercegovini ili Srbiji. Kako procedura priznavanja stručne kvalifikacije traje i po godinu i pol dana, iz Komore tvrde kako nema šanse da će se značajnije povećati broj liječnika iz trećih zemalja koji će doći u Hrvatsku. I oni zbog složenog postupka verifikacije zaobilaze Hrvatsku i radije odlaze na rad u druge zemlje članice EU-a.

Među liječnicima koji su najzainteresiraniji za odlazak iz Hrvatske najviše je anesteziologa, slijede liječnici interne medicine, radiolozi, kirurzi, ginekolozi, psihijatri, otorinci te pedijatri. Najmanje odlaze liječnici obiteljske medicine i dermatolozi. Prosječna dob liječnika koji žele otići je 38 godina, a potvrde za rad u inozemstvu podjednako traže i liječnici i liječnice, gotovo 50:50 posto.

Odlazak medicinskih sestara mogao bi porasti 

Od Hrvatske komore medicinskih sestara pak tijekom prošle godine pa do lipnja ove godine potvrde radi odlaska u inozemstvo zatražilo je 458 medicinskih sestara i tehničara, od toga 193 sa statusom prvostupnika, a 265 sa završenom srednjom školom.

Brojke o odlasku medicinskih sestara do konca godine bi mogle i značajnije porasti budući da je u lipnju iz školskih klupa izišla prva generacija medicinskih sestara i tehničara koji su se školovali prema petogodišnjem srednjoškolskom programu.

Dok se njihovi nešto stariji kolege s četverogodišnjom srednjom školom, zbog razlika u obrazovnim sustavima Hrvatske i ostalih EU zemalja, osim Njemačke, nisu odmah mogli zapošljavati na sestrinskim poslovima, nego bi radili kao njegovatelji ili pomoćne sestre i tehničari, za ovogodišnju generaciju takvih prepreka formalno više neće biti.

Asja Jelaković, predsjednica Udruge ravnatelja zdravstvenih škola i ravnateljica zagrebačke Škole za medicinske sestre Mlinarska, kaže da je u prvoj generaciji koja je završila petogodišnje sestrinsko obrazovanje ukupno 1050 učenika u cijeloj Hrvatskoj.

– Procjene su da će njih trećina otići iz zemlje, trećina nastaviti visoko obrazovanje, a trećina će pokušati pronaći posao u zemlji - kaže Asja Jelaković.

Mladi ljudi odlaze u samostalnom aranžmanu 

Mnogi mladi ljudi iz zemlje odlaze u samostalnom aranžmanu, javljaju se na različite oglase, u agencije za posredovanje pri zapošljavanju, a nekima potvrde o usklađenosti kvalifikacija i nisu potrebne pa se ne moraju javljati u svoje komore. Stoga pouzdane i potpune statistike o odlasku naših sugrađana u inozemstvo, u Hrvatskoj i nemamo.

Prema podacima Europske komisije u samo pet europskih država - Njemačkoj, Austriji, Italiji, Sloveniji i Švedskoj - broj hrvatskih državljana od početka 2013. do početka 2015. povećao se za čak 45.000 tisuća.

Iz hrvatskog Ministarstva rada pozivaju se pak na podatke njemačkog saveznog ministarstva i tvrde kako većina odlazi samo na sezonske poslove, ali ne i trajno. U Njemačkoj je tako lani izdano 23.435 radnih dozvola hrvatskim državljanima, od čega 16.412 sezonskih te 7.023 stalnih.

Najviše radnih dozvola izdano je građevinarima i vozačima, djelatnicima u turizmu, hotelima i restoranima, dok je u medicinsko zdravstvenom sektoru izdano 914 radnih dozvola.

Cijeli članak pročitajte na Slobodna dalmacija.