24.05.2016.

Više od petine hrvatskih studenata dolazi iz obitelji čiji su mjesečni prihodi po članu ispod 1500 kuna. Upravo je obitelj glavni izvor financiranja za većinu studenata, a u prosjeku pokriva 80 posto životnih troškova studenta, prenosi portal x-ica.

Iz državnog je proračuna prošle godine za visoko obrazovanje potrošeno nešto više od 2,7 milijardi kuna, od čega je najveći dio potrošen na plaće zaposlenih i materijalne troškove. Na subvenciju školarina, s druge strane, potrošeno je svega 8 posto iznosa.

Treba biti svjestan da je visoko obrazovanje u Hrvatskoj u potpunosti dostupno samo studentima boljeg materijalnog stanja, upozorava pučka pravobraniteljica Lora Vidović u izvješću za prošlu godinu.

Ruku pod ruku s činjenicom da financijsko stanje studenata nije najblistavije, dolazi i upozorenje da subvencionirani studentski smještaj ostvaruje tek 11 posto studenata. Uporedbe radi, Slovenija subvencionira 16, Mađarska 25, a Švedska 31 posto studenata.

Što se stanja na burzi tiče, najviše je nezaposlenih sa završenom trogodišnjom školom, a sa završenim fakultetom na posao čeka 7 posto osoba.

Na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, bilo je prošle godine 18 597 osoba.  Od te je brojke njih 40 posto visoko obrazovano, a 30 posto imalo je završen prvi stupanj fakulteta ili stručnog studija.

Pravobraniteljica je upozorila i na jaz između obrazovanja i tržišta rada. Studenti se, naime, često tuže na bolonjski proces, te ističu neusklađenost kompetencija koje se steknu obrazovanjem s onim koje se traže na tržištu rada.

Također, studenti i studentske organizacije pritužuju se na nedovoljnu prepoznatljivost prvostupnika na tržištu rada. Vidite li i vi problem u bolonjskom procesu? Ispunite kratki upitnik i istaknite sve prednosti i mane ovog procesa.