19.05.2017.

Državna matura je prvi put provedena 2010. godine i od tada ne prestaju nagađanja je li ovaj koncept pravedan i dobivaju li fakulteti nakon uvođenja državne mature bolje ili lošije studente. Što javnost misli o državnoj maturi kao konceptu za provjeru znanja i upis na fakultet, provjerili smo na  gotovo 500 ispitanika.

Najviše ispitanika, njih 48%, smatra da je državna matura dobro osmišljena, ali loše provedena, što rezultira nezadovoljstvom učenika i visokoobrazovnih ustanova.

Ispitanici navode kako je kod 'državne mature postalo nebitno koju srednju školu pohađate jer sve škole polažu maturu po gimazijskom programu tako da su gimnazijalci bolje pripremljeni'.

„Matura je dobro osmišljena, ali zaista loše provedena. Što će hrvatski jezik studentu FER-a, a što će matematika onome na studiju povijesti umjetnosti“, iznosi svoje mišljenje jedan ispitanik.

Dio ispitanika (9%) smatra da je državna matura dobro osmišljen i proveden koncept za upis na fakultete i visokoškolske ustanove.

„Ovo je najbolji koncpet zbog toga što daje standardiziranu provjeru znanja, za razliku od samih ocjena tijekom obrazovanja koje često nisu dobro mjerilo znanja“, ističe ispitanik.

Kao jednu od najpozitivnih strana državne mature ističe se 'mogućnost prijave na više fakulteta odjednom, što zamjenjuje više prijamnih ispita'.

„Mislim da je državna matura dosad najbolji i najpoštenijiji projekt u školi“, zaključuje ispitanik.

42% ispitanika smatra državnu maturu lošim konceptom za daljnje obrazovanje

Ispitanici koji se protive državnoj maturi smatraju kako bi 'bolji koncept bio ponovno uvođenje prijamnih ispita jer državna matura pogoduje gimnazijskom gradivu'.

Upravo 'pogodovanje gimnazijskom programu' jedan je od najčešćih argumenata protivnika državne mature:

„Diskriminira učenike strukovnih škola jer je državna matura po gimnazijskom programu, a učenik sa strukovnom školom ima bolja znanja vezana uz struku. Primjerice, arhitektonski tehničar ima bolja znanja od gimnazijalca koja su potrebna za fakultet arhitekture, a gimnazijalci im otimaju mjesta na temelju opće kulture, a ne stručnosti.“

Među drugim razlozima zbog kojih smatraju državnu maturu lošim konceptom, ispitanici navode provjeru znanja zaokruživanjem točnog odgovora čime se može dogoditi da učenik 'ima više sreće nego pameti', da prikazuje standardizirani test u SAD-u 'koji nužno ne prikazuje realno stanje',  te da bi bilo bolje vratiti prijemne ispite jer učenici uče one predmete 'koji su bitni za određeni smjer'.

Najmanje ispitanika (1%) smatra da je državna matura izvrsna, ali dodaju da 'neki fakulteti trebaju provjeru dodatnih vještina ili informiranosti o svakodnevnim događajima'.