23.05.2017.
'Dobre priče zaslužuju malo ukrasa', rekao je dobri stari Gandalf. I iako to dobro funkcionira u fikciji, povijest ne oprašta takve stvari.
Bright Side je popisao 7 dobro poznatih povijesnih činjenica u koje nismo smjeli povjerovati.
Shakespeare nikad ništa nije napisao. Autor je bila druga osoba.
Shakespeare je rođen i odrastao u poljoprivrednom mjestu gdje nije mogao steći znanja kako bi tako elaborirao svoje stavove o politici, sudskim intrigama i drugim kulturama. Osim toga, ne postoji jedinstven potpis autora; većina radova je potpisana različitim rukopisom, a čak mu je i ime napisano drugačije: Shakespeare, Shak-spear, Shake-speare
Marie-Antoinette nije izjavila „Ako nemaju kruha, neka jedu kolače“
Prva osoba koja je napisala ovu rečenicu bio je Jean-Jacques Rousseau, a izrekao ju je ondašnji monarh. Zaisigurno to nije bila Maria-Antoinette jer je rada imala 9 godina i živjela je u Austriji.
Piramide nisu izgradili robovi
Herodot je prvi koji je pisao kako su piramide izgradili robovi, ali oni su živjeli mnogo kasnije u odnosu na vrijeme kada su piramide izgrađene.
Početkom 90-ih godina 20. stoljeća, arheolozi su pronašli grobnice ljudi koji su radili na piramidama. Bili su časno pokopani i to vrlo blizu faraona. Analizom kostiju utvrđeno je kako su ti ljudi vrlo dobro jeli stoga je zaključeno kako su bili radnici, a ne robovi.
Pojas čednosti je laž
Kružile su priče kako je čovjek koji je sudjelovao u križarskom ratu stavljao metalni pojas na svoju ženu (i uzeo ključ) kako ga ona ne bi mogla varati dok je na budu. Međutim, činjenica je da nijedna žena ne bi mogla podnijeti nošenje takvog pojasa više od nekoliko dana i eventualno bi dobila sepsu.
Ne postoji vjerodostojan izvor koji bi potvrdio postojanje takvog pojasa u srednjem vijeku, a u modernom dobu utvrdilo se kako su takvi pojasevi bili lažni.
Sfinga u Gizi 'izgubila je nos' puno prije Napoleonovog dolaska u Egipat
Postoji uvriježeno mišljenja da je Napoleon naredio svojim vojnicima da vježbaju pucanje na sfingi kao meti te je sfinga tako ostala bez nosa.
Istina je da je sfinga već bila bez nosa kad je Napoleon došao u Egipat, a to su potvrdili i putnici desetljećima prije. Najnovija istraživanja kažu da kip nema nosa vjerojatno zbog pješčanih oluja.
Knjižnica u Aleksandriji je uništena prije požara
Tisuće svitaka i neprocjenjivo znanje – sve je navodno spaljeno tijekom napada Julija Cezara na Aleksandriju u Egiptu.
Stalno stanje stvari pak nema gotovo ništa sa Cezarom. Puno prije njegova dolaska, knjižnicu je ozbiljno oštetio drugi neprijatelj, a prije toga i vjerski fanatici. Ali čak ni to nije bit!
Glavni razlog pada Aleksandrijske knjižnice bio je prilično 'moderan': država je postupno smanjila svoje troškove na knjižničnim ptrebama. Stipendije su ukinute, a stranim znanstvenicima zabranjeno je posjećivati zgradu. U konačnici, knjižnica je napuštena.
Trojanski konj nije postojao
Nažalost, nijedan izvor osim Ilijade i Eneide ne govori nam ništa o Trojanskom ratu. Ova činjenica vodi do brojnih mitova i legendi. Neki istraživači smatrao da nije postojao drveni konj nego sam okvir koji je izgledao kao konj ili opsadno oružje, jedno od onih koji se često nazivaju kao životinje. Drugi pretpostavljaju da je Trojanski konj zapravo bio potres koji je uništio zidine Troje. U svakom slučaju, čini se kako je priča o konju samo priča.