Na današnji dan rođen najslavniji rimski imperator

Na današnji dan, 13. srpnja 100. pr. Kr., u Rimu je rođen rimski vojskovođa, političar i pisac, Gaj Julije Cezar.

Najslavniji rimski Imperator, Cezar je brojnim vojnim pobjedama znatno proširio utjecaj i vlast Rimskog imperija. Pobjedivši Pompeja Velikoga u građanskom ratu od 46. pr. Kr. zavladao je kao diktator. Njegova diktatura označava kraj vrhovne vladavine senata u Rimu i početak carstva. Iako je ubijen u atentatu, Rimska Republika je od 27. pr. Kr. i formalno postala Rimsko Carstvo.

Cezar je potjecao iz ugledne patricijske porodice Julijevaca. Julijevci su bili poznati po kršnosti i visini rasta, a Cezar je jedini bio kržljav i slabašan, iako ga to nije spriječilo da marljivo trenira tjelesne karakteristike te da postane “krv krvi svoje”.

Cezaru je pruženo vrhunsko onodobno obrazovanje s neizbježnim putovanjem u Grčku gdje je učio govorništvo. Bio je nećak političara Gaja Marija. Cezar se oženio s Kornelijom, također plemkinjom. Kada je Sula 82. pr. Kr. postao apsolutni diktator naredio je Cezaru da se razvede. Ovaj je to odbio i otišao iz Rima. Cezarovi prijatelji su ga savjetovali da se ne vraća. Jedino činjenica da je imao veze na visokim položajima spasila ga je od gotovo sigurne smrti. Cezar se prijavio u rimsku vojsku i otišao u Malu Aziju. Iako mu je Sula formalno oprostio i pomilovao ga Cezar se nije vraćao u Rim do Suline smrti.

Po povratku u Rim Cezar počinje raditi kao odvjetnik. Na toj funkciji istaknuo se kao žestok kritičar i protivnik korupcije kod političara. Cezar je putovao na otok Rod kako bi usavršio govorništvo kod slavnog govornika Apolonija Molona. Na putu su ga zarobili pirati. Kada su namjeravali zatražiti otkupninu od 20 talenata, Cezar im se nasmijao i rekao da očito ne znaju koga su oteli. Na njegov nagovor ovi su zatražili i dobili 50 talenata za Cezarovo puštanje. Čim je pušten Cezar je organizirao potjeru na moru, zarobio pirate koji su ga oteli i osudio ih na smrt razapinjanjem na križu.

69. pr. Kr. umrla je Cezarova prva žena Kornelija. Umrla je tijekom porađaja. Cezar je iste godine izabran za kvestora i odlazi u Španjolsku. Po povratku u Rim nastavlja se baviti pravom sve dok 65. pr. Kr. ne postaje kurulski edil. Ta funkcija je uključivala reguliranje prometa, trgovine i ostalih svakodnevnih događaja u Rimu. Posebno je zanimljivo da je to uključivalo i organizaciju igara u Rimskom cirkusu.

Proračun za zabavljanje najširih slojeva ljudi bio je ograničen. Cezar nije štedio na novcu i organizirao je dotad najspektakularniju zabavu za narod. Godina je završila tako da je Cezar bio slavan od naroda i poznat, ali je osobno bio prezadužen za ono vrijeme ogromnom svotom od nekoliko stotina zlatnih talenata.

63. pr. Kr. Cezar postaje pontifex maximus. Ta funkcija je obuhvaćala dobivanje nove kuće Domus Publica, bavljenje pitanjima koji se dotiču Rimske religije i, najvažnije za Cezara, rješavanje svih dugova.

Cezar je 62. pr. Kr. izabran za pretora. Iste se godine razveo od svoje druge žene Pompeje. 59. pr. Kr. Cezar je zajedno s Pompejom i Krasom sklopio prvi trijumvirat. Cilj ovog sporazuma je bio preuzimanje vlasti u Rimskoj republici iz ruku senata. Pompej je bio najčuveniji rimski general a Kras vjerojatno najbogatiji Rimljanin. Cezar je imao brojne političke veze, pa je ova podjela vlasti bila korisna za sve. Da bi zapečatili savez Pompej je oženio Juliju, Cezarovu jedinu kćer. Iako je ovo bio bez sumnje politički brak, ljubav između Julije i Pompeja je bila obostrana.

Trijumviri su podijelili vlast na način da je Cezar dobio za upravu Galiju. 58. pr. Kr. Cezar je započeo Galski rat. Rezultat rata je bila potpuna pobjeda Rimljana i pokoravanje srednje Europe.

46. pr. Kr. Cezar je po treći put postao konzul zajedno sa Markom Emilijem Lepidom, a 45. pr. Kr. postaje jedini konzul. Nakon ovoga Cezar postaje apsolutni diktator i sva vlast u Rimskom imperiju je u njegovim rukama.

Cezar je ubijen od grupe senatora u atentatu prilikom ulaska u senat, na ožujske Ide 15. ožujka 44. pr. Kr. Uboden je noževima 23 puta. Na čelu urote nalazili su se Marko Junije Brut, Gaj Kasije Longin i Gaj Trebonije. Prema tradiciji Cezarove posljednje riječi upućene Brutu su bile (nekoliko verzija):

  • Καὶ συ τέκνον? (grčki, “I ti, sine?”)
  • Tu quoque, Brute, filī mī! (latinski, “Zar i ti, Brute, sine moj!”)
  • Et tu, Brute? (latinski, “I ti, Brute?”)
  • Etiam tu, mi fili Bruti! (latinski, “Zar i ti, (moj) sine Brute”)

Nakon Cezarovog ubojstva stvoren je drugi trijumvirat Marka Antonija, Oktavijana i Marka Emilija Lepida. Kada su se trijumviri obračunali s Cezarovim ubojicama (svi su ili ubijeni ili počinili samoubojstvo) izbio je novi građanski rat između Oktavijana s jedne i Marka Antonija i Kleopatre VII. s druge strane. Pobjedom u pomorskoj bitci kod Akcija, 31. pr. Kr.  Oktavijan je ostao samovladar, a od 27. pr. Kr i službeno prvi Rimski car.

Izvor: x-ica.com