06.03.2025.

Iako povezanost kvocijenta inteligencije i zdravlja u starijoj životnoj dobi još nije u potpunosti istražena, provedena je opsežna metaanaliza bečkih psihologa u kojima je sudjelovalo oko tri milijuna ispitanika iz osam različitih zemalja. Naime, tinejdžeri i mlađe odrasle osobe, čiji je IQ bio za samo 15 bodova manji u usporedbi s ostalim sudionicima, studije imale su čak 22 posto veće šanse za razvoj fizičkih i mentalnih bolesti u kasnijoj životnoj dobi.

U sklopu istraživanja, znanstvenici su proveli pregled više od deset tisuća dokumenata, a izdvojili su 49 studija. Testove kvocijenta inteligencije u tim studijama koji su provedeni tijekom djetinjstva i tinejdžerskih dana, spojili su s podacima o zdravstvenom stanju u kasnijoj životnoj dobi ispitanika.

Detaljnije analize pokazale su da je važnost rezultata testova kvocijenta inteligencije manja u zemljama koje imaju bolje uvjete zdravstvene skrbi. Također, na povezanost kvocijenta inteligencije i zdravlja utjecala je i razina obrazovanja. Uzimajući u obzir dobivene rezultate, daje se naslutiti da bi odgovarajuće mjere zdravstvene zaštite i obrazovne inicijative mogle dovesti do smanjenja ovih nejednakosti. U tome bi moglo pomoći i bolje obrazovanje o zdravlju u ranijoj dobi.

Ova metaanaliza dokazuje da niži IQ u ranijoj životnoj dobi treba smatrati neovisnim faktorom rizika za fizička i mentalna oboljenja. Važno je poticati kognitivni razvoj u mlađoj životnoj dobi, kako bismo mlađim generacijama poboljšali šanse za bolje zdravlje u kasnijoj životnoj dobi.

Izvor: srednja.hr