Fizika, kemija i biologija se spajaju u jedan predmet - prirodoslovlje

Ministar Radovan Fuchs u subotnjem je intervju za Večernji list najavio čak dvije velike koje očekuju hrvatske đake već od iduće školske godine. Prva je uvođenje male mature koja bi se polagala na kraju osnovne škole i koja bi pokazala koje su osnovne škole dobre, u kojima se školuju "pravi" odlikaši, a u kojima se ocjene tu i tamo poklanjaju.

 

Drugi veliki projekt je reforma gimnazija nakon koje bi se broj obaveznih predmeta prepolovio. Drugim riječima, umjesto sadašnjih 20-ak predmeta gimnazijalci bi u budućnosti morali svladati maksimalno 10-ak. I iako su oba projekta još uvijek u povojima, povjerenstva koja će se baviti tim pitanjima upravo se osnivaju i uskoro kreću s radom. Već se zna da bi na maloj maturi đaci sigurno polagali hrvatski i matematiku sigurno dok polemike traju treba li uz ta dva predmeta polagati i strani jezik. Ideje postoje i kada je u pitanju reforma gimnazija, piše Petra Maretić Žonja u Večernjem listu.

 

"Mislim da u osnovne predmete treba ići hrvatski, strani jezik, matematika i informatika koja je u današnje vrijeme jako bitna, a bit će još bitnija. Te bi predmete trebali imati svi, a dalje onda ovisno o tome radi li se o općoj, jezičnoj ili matematičkoj gimnaziji odrediti preostale obavezne predmete. Primjerice, u matematičkoj gimnaziji obavezan predmet može biti kemija, fizika, a u jezičnoj dodatni strani jezik...", objašnjava Veronika Javor, ravnateljica zagrebačke XV. gimnazije, koja je Ministarstvu obrazovanja i ukazala na potrebu reforme gimnazijskog programa.

 

Sve se glasnije, dodaje, razgovara i o spajanju pojedinih predmeta u jedan. Takav interdisciplinaran predmet, primjerice, bio bi prirodoslovlje i na njemu bi gimnazijalci dobili osnove iz fizike, kemije i biologije, a slušao bi se, kaže Javor, u prva dva razreda svih gimnazija kako bi svi đaci mogli dobiti osnove iz ta tri spojena predmeta. "A poslije, u trećem i četvrtom razredu ti bi predmeti bili zasebni u prirodoslovnim gimnazijama. Isto tako postoji ideja i o spajanju povijesti i zemljopisa u prva dva razreda", otkriva Javor.

 

"Sadašnji gimnazijski program je ogroman i treba se mijenjati. Dosta je da đaci imaju pet-šest obaveznih i nekoliko izbornih predmeta. Nije upitno da se u tu reformu mora ići, ali ja sam skeptičan kako će to u konačnici završiti jer reforma gimnazija znači i gubitak radnih mjesta jer će doći do promjene nastavnog plana", objašnjava Ante Gulin, ravnatelj XVI. jezične gimnazije u Zagrebu. Istog je mišljenja i Drago Bagić, ravnatelj II. gimnazije u Zagrebu, i zato naglašava da u taj projekt treba uključiti sve zainteresirane, pa i sindikate, i da ne treba srljati.

Izvor: Večernji.hr