Zadaci ili zadatci?

Pojavljuju se imenice muškog roda koje završavaju na -dac, -dak, -taci i  -tak u nominativu, dativu, vokativu, lokativu i instrumentalu množine te imenice ženskog roda na -tka u dativu i lokativu jednine.

 
Na primjeru imenice zadatak nominativ množine tvori se dodavanjem nastavka i. Dolazi do sibilarizacije pa dobivamo sibilarizirani oblik zadatci. U izgovoru se suglasnik t uvijek gubi, ali u pisanju to nije tako jednostavno.
 
zadatak + i > zadatci/zadaci
 
Gubljenjem glasova t i d u dvosložnim imenicama, osnova bi se mogla  toliko udaljiti od nominativa jednine da bi se lako izgubila veza sa značenjem. Stoga one većinom imaju neizmijenjenu osnovu, a rijetko i sibilariziranu:
 
patka  > DL jd. patki
četka > DL jd. četki
klijetka > DL jd. klijetki
bitak > N mn. bitki i bici
 
Hrvatski pravopis koji je tadašnje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa odobrilo za uporabu u školstvu jest Hrvatski pravopisčiji su autori Babić, Finka i Moguš, IV. izdanje Školske knjige iz 1996. godine. Prema njemu, d i t se uvijek gube u imenicama otac(ocaoče) i sudac (sucasuče), dok se kod ostalih imenica dopuštaju oba oblika za muški rod:
 
zadak – N mn. zadci i zaci
redak – N mn. predci i preci
petak – N mn. petci i peci
letak – N mn. letci i leci
 
Za imenice ženskog roda nije istaknuto pravilo, ali u rječničkome dijelu navode:
 
polutka > DL jd. polutki
četka > DL jd. četki/čet(c)i
 
Anićev i Silićev Pravopis hrvatskog jezika, u izdanju Novog libera, u svom Općemu pravopisnom rječniku donosi oblike bez glasova t i d:
 
domorodac – N mn. domoroci
dohodak – N mn. dohoci
 
Ipak, u poglavlju Pravila i upute napominje se da se u praksi pojavljuju i oblici s t i d te se preporučuje pisanje takvih oblika u primjerima poistovjećivanja izraza značenjski različitih riječi:
 
ledac > N mn. ledci i letak  > N mn. letci (umjesto leci)
mladac > N mn. mladci i mlatac > N mn. mlatci (umjesto mlaci)
 
Ni u ovome pravopisu nema pravila za imenice ženskoga roda na -tka, a u rječniku nalazimo ove primjere:
 
lutka > DL jd. luci/lutki
dosjetka > DL dosjeci/dosjetki
 
Hrvatski pravopis koji je objavila Matica hrvatska, čiji su autori Badurina, Marković, Mićanović, također donosi oblike bez glasova t id:
 
boljitak – N mn. boljici
letak – N mn. leci
želudac – N mn. želuci
 
No preporučuje i oblike s glasovima t i d kada želimo očuvati korijen riječi te u sklonidbi naziva naseljena mjesta:
 
krletka – DL jd. krleci (i krletki)
bitak – N mn. bitci (umjesto bici)
kutak – N mn. kutci (umjesto kuci)
petak – N mn. petci (umjesto peci)
Brgudac – G jd. Brgudca (umjesto Brguca)
Gradac – G jd. Gradca (umjesto Graca)
 
Za imenice ženskog roda preporučuju se također oblici bez suglasnika t i d, ali uz mogućnost neizmijenjenog  oblika:
 
zagonetka > DL jd. zagoneci (i zagonetki)
tvrtka > DL jd. tvrci (i tvrtki)
 
I za kraj, kratka i pregledna usporedba pravila triju navedenih pravopisa:
 
 
HP Školske knjige
HP Novog libera
HP Matice hrvatske
pomladak
pomlaci/pomladci
pomlaci
pomlaci
želudac
želuci/želudci
želuci
želuci
pripovijetka
pripovijeci/pripovijetci/pripovijetki
pripovijeci/pripovijetki
pripovijeci/pripovijetki
krletka
krletki
krleci/krletki
krleci/krletki
 
 
Zapravo nema pravilnoga i nepravilnog! Naš je zaključak da je u primjerima kao što sukrletka i pripovijetka u dativu i lokativu jedine dopuštena varijanta krleci i pripovijeci kako bi se načinila distinkcija u odnosu na iste imenice u genitivu množine, gdje bi glasile krletki i pripovijetki.
 
U svakom slučaju, važno je odabrati jedan pravopis i oblik te biti dosljedan u tome.
 

Educentar koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića o kojima možete pročitati više.