02.12.2013.

Glasovati je riječ tvorena prema ruskom uzorku. Neki jezikoslovci tvrde da je u uporabi oko pola stoljeća “kao hrvatska inačica srpske riječi glasanje”. No, postojala je i prije (i Šenoa nam priča o glasovanju Jelenjana). Jezikoslovac Stulli navodi da se izraz glasovati rabi od 16. st., i to u značenju “dati glas”.

Uz tu riječ, postojala su i dva paronima glasati = “razglasiti” i glasiti = “sadržavati obavijest”, izvedena od istoga staroslavenskog korijena. I suprotno, riječ glasovanje nije srbizam, za njihov je leksik karakterističnije – glasanje.

Dakle, svejedno je: možete i glasati i glasovati, isto je značenje glagola odnosno imenica glasanje i glasovanje.

Međutim, glagol glasati treba razlikovati od povratnog glagola glasati se. Povratna zamjenica se često mijenja značenje glagolu.

Primjerice: češljati se nije isto što i češljati nekoga ili nešto.

Prvu radnju ostvaruje subjekt na sebi povratnim glagolom, a druga se radnja ostvaruje prijelaznim glagolom na objektu u akuzativu. S gledišta tvorbe riječi prikladnija je i kraća riječ glasati > iz koje izvodimo izraze glasači, glasačko povjerenstvo, glasački listić i sl.

Izvor: jutarnji.hr