18.03.2014.

Bolonjski proces

Bolonjskim procesom obuhvaćen je niz reformi u visokoškolskom obrazovanja u Europi kako bi se uskladili postojeći sustavi na jedinstvenim osnovama i time stvorio usklađeni europski sustav obrazovanja.

Sa stajališta studenata Bolonjskim procesom se omogućuje jednostavnije zapošljavanje, prepoznavanje školovanja i diploma, ranije uključivanje u svijet rada ili svijet znanosti te jednoznačno vrednovanje cjeloživotnog obrazovanja. 

Osnovni ciljevi Bolonjskog procesa su: 

- promicanje mobilnosti studenata, profesora, znanstvenika i administrativnih djelatnika

- prihvaćanje sustava lako prepoznatljivih i usporedivih stupnjeva, među ostalim uvođenjem dodatka diplomi (Diploma Supplement) kako bi se promicalo zapošljavanje europskih građana i međunarodna konkurentnost europskog sustava visokog obrazovanja

- prihvaćanje sustava temeljenog na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini studija

- promicanje cjeloživotnog učenja i obrazovanja

- uspostavljanje čvršćih veza između Europskog prostora visokog obrazovanja i Europskog istraživačkog prostora

- promicanje zapošljivosti

- jačanje socijalne dimenzije

- razvoj nacionalnih kvalifikacijskih okvira kompatibilnih s usvojenim kvalifikacijskim okvirom za europsko područje visokog obrazovanja

- stvaranje mogućnosti za fleksibilnije načine učenja što uključuje i postupke za priznavanje prethodnog učenja

- uvođenje ECTS bodovnog sustava 

- promicanje europske suradnje u osiguravanju kvalitete u cilju razvijanja usporedivih kriterija i metodologija

- promicanje europske dimenzije u visokom obrazovanju u smislu razvoja nastavnih programa i međuinstitucionalne suradnje.

Kakve vrste studija se nude studentima? 

Studentima se nudi nekoliko razina studija na sveučilišnim i/ili stručnim studijima. Svaka razina studija mora biti u skladu s europskim sustavom prijenosa bodova po kojem se jednom godinom studija u pravilu stječe 60 ECTS bodova (30 po jednom semestru). 

Koji se stručni nazivi stječu nakon studija? 

Završetkom određene razine studija student stječe određeni naziv. 

Sveučilišni studij: 

- preddiplomski studij: 180 – 240 ECTS bodova (traje od 3 do 4 godine), akademski 

naziv: prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) uz naznaku struke 

- diplomski studij: dodatnih 60 – 120 ECTS bodova (traje od 1 do 2 godine), akademski 

naziv: magistar/magistra struke 

- poslijediplomski studij: dodatnih 180 ECTS bodova (traje 3 godine), doktor znanosti.  

Stručni studij: 

- preddiplomski: 120 – 180 ECTS bodova (traje 2 do 3 godine); završetkom studija s 

manje od 180 ECTS bodova stječe se odgovarajući stručni naziv, u skladu s posebnim 

zakonom, a završetkom studija sa 180 ili više ECTS bodova stječe se stručni naziv: 

stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) uz naznaku struke 

- specijalistički diplomski studij: dodatnih 60 – 120 ECTS bodova (traje od 1 do 2 

godine), stručni naziv: specijalista/specijalistica određene struke.  

Koja je razlika između stručnog i sveučilišnog studija? 

Sveučilišni studiji osposobljavaju studente za obavljanje poslova u znanosti i visokom obrazovanju, poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te ih osposobljavaju za razvoj i primjenu znanstvenih i stručnih dostignuća. Stručni studiji pružaju studentima primjerenu razinu znanja i vještina koje omogućavaju obavljanje stručnih zanimanja i osposobljava ih za neophodno uključivanje u radni process.

Razlika između stručnoga i sveučilišnog studija nije u dužini, nego u koncepciji studija, odnosno u znanju, kompetencijama i vještinama koje se stječu na sveučilišnom, odnosno na stručnom studiju. Stručni studiji studente obrazuju za rješavanje praktičnih zadataka, dok ih sveučilišni obrazuju za struku, ali ih istodobno upoznaju s teorijskim i metodološkim postupcima znanstveno – istraživačkog rada i pripremaju za mogućnost daljnjega usavršavanja.

Odrebe bolonjskog procesa predvidile su mogućnost prelaska iz jednog sustava u drugi na temelju ECTS bodova. Studenti koji su završili sveučilišne studije bez problema prelaze na sveučilišne studije, a studenti koji su završili stručni studij mogu nastaviti studij na diplomskom sveučilišnom studiju ako tako propiše visoko učilište, pri čemu se mogu propisati i neke razlikovne obveze. 

Uvođenje ECTS bodova 

Uvođenjem bolonje, kao način vrendovanja postignutih rezultata studenata uvedeni su ECTS bodovi – Europski sustav prikupljanja i prenošenja kredita (bodova). ECTS bodovi uvedeni su kako bi se lakše planirale i priznale studentske kvalifikacije, ali i olakšala studentska mobilnost. ECTS bodovi temelje se na radnom opterećenju koje se zahtijeva od studenata radi stjecanja očekivanih rezultata učenja. Ishodi učenja opisuju što student treba znati, razumjeti i moći napraviti nakon što je uspješno završio process učenja. 

Radno opterećenje opisuje količinu vremena koje je studentima u prosjeku potrebna kako bi izvršili obveze vezane uz nastavu i učenje (poput predavanja, seminara, projekata, praktičnog rada, pripreme za nastavu, samostalnog učenja, ispita), a koje su potrebne kako bi se postigli očekivani ishodi učenja. 

Zašto 60 ECTS bodova po akademskoj godini?

U većini slučajeva, radno opterećenje redovitoga studenta u jednoj godini iznosi 1500 do 1800 sati, te stoga jedan ECTS bod iznosi 25 do 30 sati rada. Budući da izvanredni studenti ne studiraju u punom studijskom radnom opterećenju, oni u pravilu ne mogu steći 60 ECTS bodova u jednoj akademskoj godini. 

Svaka studijska obaveza sa sobom nosi različito radno opterećenje i prema tome se dodjeljuju ECTS bodovi, nakon što se definiraju očekivani ishodi učenja. Također, ECTS bodovi se ne dodjeljuju za djelomično ispunjene obveze u nekom predmetu, seminaru ili vježbi.

Izrazito je važno napomenuti da ECTS bodovi stečeni na jednom studijskom programu  mogu se prenijeti na drugi studijski program na istome ili drugom visokom učilištu. Preduvjet prenošenja jest da visoko učilište priznaje ECTS i rezultate učenja s drugog visokog učilišta. 

Uvođenje Supplementa diplomi – dopunska isprava uz diplomu

Dopunska izjava o studiju je dokument koji se prilaže diplomi u visokom obrazovanju, a na jasna i jednostavan način predočava koja je znanja, vještine i sposobnosti – kompetencije stekao tijekom studija. 

Vama dodatak diplomi omogućuje precizan i objektivan opis studentske akademske karijere i kompetencija te omogućuje lakši nastavak studija u Hrvatskoj i inozemstvu.