14.10.2014.
Ako se uvijek mučite s riječima u kojima se nalaze glasovi 'č' i 'ć', koristite se malim šalabahterom koji će vam biti od pomoći prilikom sastavljanja životopisa, pisanja seminara ili eseja, ili jednostavno poruka koje šaljete prijateljima.
GLAS Č nalazi se - anglizmi, talijanizmi, posuđenice:
a) u nekim riječima: bačva, čaša, grč, ječam, ključ, lopoč, mačka, riječ, žuč; bačvar, grčevit, ječmeni, mačji, rječnik, žučni
b) u svim anglizmima: čarter, ček, čip, sendvič; čarterski
c) u svim talijanizmima: kapučino, violončelo, čembalo
d) u mnogim drugim posuđenicama: čorba, čardak, čamac, čarapa, pončo
e) prema c i k u osnovi riječi:
- u oblicima imenica muškoga roda: čovjek – čovječe; stric – striče, stričevi, stričevima; suradnik – suradniče; zec – zeče, zečevi, zečevima
- u komparativu i superlativu pridjeva i priloga: jak – jači, najjači; prijek – preči, najpreči; jako – jače, najjače; prijeko – preče, najpreče
- u oblicima (prezentu, imperativu, aoristu, imperfektu i glagolskome pridjevu trpnom) glagola: baciti – bačen; klicati – kličem, kličeš, kliče, kličemo, kličete; peći (osnova pek-) – pečem, pečeš, peče, pečemo, pečete; pečah, pečaše, pečasmo, pečaste, pečahu; pečen; povući (osnova povuk-) – povuče; stjecati – stječi, stječimo, stječite; vikati – viči, vičimo, vičite; uvući (osnova uvuk-) – uvuče
f) prema c i k u tvorbenoj osnovi riječi:
- Karlovac – karlovački, Karlovčanin; konac – končani; novac – novčani, novčić; stric – stričev; zubac – zupčanik; bobica – bobičast; bolnica – bolničar, bolnički; djevojčica – djevojčičin; kuharica – kuharičin; djeca – dječurlija
čovjek – čovječanstvo, čovječji; momak – momački, momčad, momčić, momčina, zamomčiti se; oblak – oblačan, oblačić, oblačiti se; otok – otočje; pijesak – pješčanik, pješčara; sanduk – sandučić, sandučina; buka – bučan, bučiti; djevojka – djevojče, djevojčin; genetika – genetičar, genetički;
majka – majčin; ruka – ručica, ručetina, ručni; gorak – gorčina, zagorčiti; jak – jačina, jačati; peći (osnova pek-) – pečenje; sjeći (osnova sjek-) – sječa; tući (osnova tuk-) – tučnjava
Napomena: Iznimke su liješće i triješće prema lijeska i trijeska te plješćem, pritišćem i stišćem prema pljeskati, pritiskati i stiskati.
g) u sufiksima:
- imeničnim:
- ač: nosač, osigurač
-ača: udavača, brezovača
-ačina: deračina, sprdačina
-čaga: rupčaga
-čanin: Bjelovarčanin, Šibenčanin
-če: djevojče, siroče
-čica: cjevčica, stvarčica
-čić: golupčić, momčić, rupčić
-čina: kračina, naivčina, pličina
-čuga: kamenčuga
-ečak: grmečak
-ič: branič, gonič, ribič, teklič, vodič
-ičak: grmičak, plamičak
-ičar: dijabetičar, higijeničar
-ičić: gospodičić
-ičina: dobričina
-ična: sestrična
-jača: krpenjača, sjevernjača
-ničar: povjesničar
- pridjevnim:
-ačak: dugačak
-ački: zagrebački
-ičan: alergičan, nostalgičan
-ičast: bjeličast, plavičast
-ički: biciklistički, turistički
- glagolskim:
-ačiti: prednjačiti
- priložnim:
-ačke: naglavačke, naopačke
h) u slavenskim patronimima i prezimenima sa završetkom -ič: Lav Nikolajevič Tolstoj, Oton Župančič
i) u nekim kajkavskim zemljopisnim imenima: Bedekovčina, Globočec, Špičkovina, Začretje, Pantovčak.
GLAS Ć se nalazi:
a) u nekim riječima: ćelav, ćud, gaće, kći, leća, maćeha, mećava, moć, noć, obećati, odjeća, peć, pomoć, sreća, tisuća, voće; ćelavac, ćudljiv, kćerin, maćehin, moćan, noćni, obećanje, tisućiti, voćnjak
b) u glagolskome prilogu sadašnjem: pišući, pjevajući, plešući, plivajući, radeći, smijući se
c) prema t u osnovi riječi:
- u instrumentalu imenica ženskoga roda: mladost – mladošću, smrt – smrću
- u komparativu i superlativu pridjeva i priloga: ljut – ljući, najljući; žut – žući, najžući; ljuto – ljuće, najljuće
- u oblicima (prezentu, imperativu, imperfektu, glagolskome pridjevu trpnome) glagola: kretati – krećem, krećeš, kreće, krećemo, krećete, kreću; pratiti – praćah, praćaše, praćasmo, praćaste, praćahu; prešutjeti – prešućen; skratiti – skraćen; šaptati – šapćem, šapćeš, šapće, šapćemo, šapćete, šapću; šapći, šapćimo, šapćite
d) prema t i đ u tvorbenoj osnovi riječi:
list – lišće; brat – braća; pamtiti – pamćenje; cvijet – cvijeće; kost – košćurina, košćat, košćica
smeđ – smećkast
e) u infinitivu glagola na -ći: leći, peći, pobjeći, reći, stići
f) u sufiksima:
- imeničnim:
-ać: golać
-aća: mokraća
-aćica: spavaćica, oraćica, kopaćica
-bać: zelembać
-čić: golupčić, rupčić
-dać: crvendać, srndać
-ičić: gospodičić
-ić: mravić, gradić, bratić, plemić, mladić, slabić, ljutić, sladić, sljepić
-oća: čistoća, hladnoća
- pridjevnim:
-aći: plivaći, šivaći, pletaći, jedaći
-eći: pileći, pureći, juneći
-ećiv: molećiv
- priložnim:
-oć: jednoć, nekoć
g) u prezimenima sa završetkom -ić ili -čić: Anić, Habdelić, Jambrešić, Markovčić, Mihanović
h) u nekim zemljopisnim imenima: Desinić, Draganić, Okić, Zaprešić i izvedenicama od tih imena: desinićki, draganićki, okićki, zaprešićki
i) u pridjevu bašćanski.
Napomena
Razlikuje se:
spavaćica ‘haljina za spavanje’ i spavačica ‘žena koja spava’
oraćica ‘sprava za oranje; zemlja koja se ore’ i oračica ‘žena koja ore’
kopaćica ‘sprava za kopanje’ i kopačica ‘žena koja kopa’.