23.03.2015.

Ispitna anksioznost podrazumijeva napetost, tjeskobu i osjećaj bespomoćnosti u vrijeme ispitnog roka i zabrinutost oko eventualnog negativnog ishoda nakon ispita. Najčešće, studenti predviđaju da se neće na adekvatan način izboriti sa zadacima koji ih očekuju.

Predispitna anksioznost sastoji se od nekoliko komponenti: fiziološke, emocionalne i kognitivne koje se javljaju kao odgovor na stres i brigu u vezi s nadolazećim ispitima.

Kognitivna komponenta obuhvaća negativno predviđanje budućnosti, tj. negativno očekivanje rezultata ispita što utječe na odvraćanje pažnje od ispitnog zadatka, lošu koncentraciju, površinsku obradu informacija, otežano pamćenje i osnaživanje negativnih misli.

Fiziološka komponenta se manifestira kroz aktiviranje autonomnog živčanog sustava, što za posljedicu ima nizfizioloških reakcija kao što su napetost mišića, glavobolja, želučane tegobe, pospanost ili nesanica, preterano znojenje, pojava prištića itd

Emocionalna komponenta se odnosi na niz afektivnih reakcija kao što su uznemirenost, panika, razdražljivost, nervoza, emocionalna nesigurnost i slično. 

Sve tri komponente su povezane, imaju utjecaj jedna na drugu te se unutar osobe vrte u začaranom krugu iz kojeg je teško izaći. Navedena stanja predstavljaju stresnu situaciju za studente čime se umanjuje psihološko blagostanje i kvaliteta njihovih života.

Treba imati na umu i individualne razlike. Posljedice ispitne anksioznosti i stresa razlikuju se po prirodi i intenzitetu kod različitih osoba. Ekstremni su slučajevi kada studenti iskuse snažne simptome anksioznosti koji ih paraliziraju u izvršavanju obaveza jer se javljaju mentalne blokade. 

Ima primjera da je student dobro pripremljen, ali zbog velike treme i napetosti zablokira na polaganju ispita: u tom trenutku zaboravi sve što je naučio. Ipak, optimalna razina anksioznosti može pogodovati studentima, obzirom da održava pažnju i koncentriranost na zadatak.

Najčešći razlozi ispitne anksioznosti:

• Negativna slika o sebi i nedostatak povjerenja studenta u svoje sposobnosti.
• Averzija prema predmetu ili profesoru.
• Prethodno loše iskustvo na ispitima uopće.
• Shvaćanje studenta da se nije dobro pripremio za ispit i/ili ima neprikladna očekivanja u kontekstu pripremljenosti za ispit.
• Preplavljenost količinom informacija koje treba naučiti.
• Skepsa u vezi očekivanja rezultatom i načinom polaganja ispita.
• Student kasni na ispit ili ne može pronaći prostoriju...

Strategije za smanjenje ispitne anksioznosti

Postoji niz strategija za smanjenje ispitne anksioznosti koje mogu smanjiti štetne posljedice stresa, izazvane panikom i strahom koju osjećate pred ispit. Cilj nije potpuno ukloniti visoku razinu anksioznosti već ju samo smanjiti na optimalnu količinu koji može djelovati pozitivno i poticajno na studenta.

Također treba raditi na jačanju doživljaja kontrole nad akademskim životom što će pozitivno utjecati na vaše samopoštovanje, perspektivu na ispite, fakultet i život uopće.

Spavajte dovoljno

Sat – dva prije spavanja pokušajte se opustiti. U tome će vam pomoći neki topli napitak, čitanje neke zanimljive knjige ili gledanje zanimljive serije. Ovako ćete izbjeći neispavanost uslijed nesanice koja vas može mučiti ako sosjećate tjeskobu pred izlazak na ispit.

Pronađite nabolji stil učenja

Prema osobnim karakteristikama, možete pronaći najbolji stil učenja za sebe. 

Tjeskoba često dovodi do manjka motivacije 

Ako zbog tjeskobe osjećate nedostatak motivacije, moguće je riješiti i ovaj problem. Sjetite se negativnih posljedica odugovlačenja s učenjem, ali neka vas to ne baci u loše raspoloženje niti vam iazzove kompleks manje vrijednosti. Prisjećanje na ranije neugodnosti vezane uz učenje u zadnji tren neka vam posluži za poboljšavanje vještina učenja koje će dovesti do boljih ocjena.

Imajte na umu da svakih 45-60 minuta učenja može značiti 1-2 točna odgovora na ispitu.

Sjetite se svojih kratkoročnih i/ili dugoročnih ciljeva do kojih ćete stići samo preko polaganja ispita na fakultetu.

Provjerite znate li pametno postaviti svoje ciljeve. 

Nagradite se

Poslije svakog uspjeha osmislite način na koji ćete se nagraditi. To može biti odlazak u grad s društvom, više vremena za neke slobodne aktivnosti ili bilo što što vas veseli i podržava i pojačava vaš osjećaj uspjeha i osobne vrijednosti.