26.04.2018.

Više od godinu dana prošlo je otkako je otvorena rasprava o reguliranju studentskog rada koja je kulminirala nedavnim prijedlogom zakona o obavljanju studentskih poslova.

Prema njemu, minimalna satnica za studenta neće moći ići ispod 21,49 kuna, a student koji radi državnim blagdanom, prekovremeno, noću ili nedjeljom imat će pravo na uvećanje naknade za rad od 50 posto. Također, student će imati naknadu za putne troškove i topli obrok. Jedna od većih novina u novom nacrtu zakona o studentskom radu jest i to da se izvanredni studenti sada izjednačavaju s redovnim studentima, uz uvjet da nemaju poslovnih aktivnosti tijekom studiranja.

Nacrt zakona trebao bi se uskoro naći na Vladi, a njime je praktično ozakonjeno postojeće stanje. Poslodavcima se daju široke ovlasti za korištenje jeftinijeg rada na štetu klasičnog oblika zapošljavanja.

'Stavio bih ograničenje na rad preko studentskog ugovora do 23-25 godina. Inače se događa da student vuče studij, preživljava preko student servisa i oduzima radno mjesto radniku. Nije normalno da studenti obavljaju redovne poslove radnika, komentirao je Ljubo Jurčić', profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu i bivši ministar gospodarstva.

Jurčić navodi nedostatak radnih mjesta kao glavni problem u Hrvatskoj.

'U Hrvatskoj trenutno imamo tržište poslodavaca, što znači da poslodavci vode glavnu riječ i određuju pravila. Ovo je samo periferna mjera, ne utječe bitno na ekonomiju, ali Vlada svejedno nema ideju kako pokrenuti gospodarstvo', istaknuo je.

Resorno ministarstvo znanosti i obrazovanja tvrdi da pokušava zaštititi stalno zaposlene. Navode da za vrijeme obavljanja studentskih poslova, naručitelj posla ne može otkazati ugovor o radu radnicima zbog poslovno uvjetovanih razloga za poslove koje obavljaju studenti, doznaje Novi list.

Također, poslodavac koji je u posljednjih šest mjeseci radniku otkazao ugovor o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga, neće moći za to radno mjesto sklopiti ugovor o obavljanju studentskih poslova. Na papiru to možda zvuči dobro, ali praksa je nešto drugačija i pitanje je hoće li propisana zaštita ostati samo to – mrtvo slovo na papiru.

Izvor: Lider