19.09.2018.
Mladi u današnje vrijeme sve manje čitaju knjige te se sve više služe društvenim mrežama i konzumiranje digitalnog sadržaja. Nečitanje knjiga, kažu stručnjaci, stvara nemogućnost mladih na složeno razmišljanje i svladavanje fakultetskog gradiva.
‘Mladi bez čitanja knjiga neće moći složeno razmišljati’
Profesor emeritus Igor Čatić za Večernji list kaže da je Znanstveno-istraživački odbor za kiborgizaciju, robotizaciju, digitalizaciju i transhumanizam koji pripada Znanstveno-istraživačkom centru za integrativnu bioetiku u protekle tri godine posvetio više puta pozornost utjecaju digitalnih naprava na razvoj mladeži.
'Prerano dopuštamo preveliku aktivnost djece i adolescenata na računalima umjesto da ih potičemo da čitaju knjige. Danas je ozbiljan problem što tinejdžeri misle da će sve naći na internetu, a treba znati postaviti pitanje, a da bi to znali, treba imati nešto u mozgu. Jesu li ti novi trendovi u funkciji rušenja kognitivnih sposobnosti, da su ljudi fahidioti, da ne prave bogatima probleme? Mladi bez čitanja knjiga neće moći složeno razmišljati, ni vidjeti cjelinu, niti moći neke stvari povezivati jer neće imati što u glavi povezati', zaključuje Čatić
Prije 40 godina – 60% maturanata čitalo je knjige, novine ili magazine svaki dan
Prije četiri desetljeća 60% maturanata čitalo je knjige, novine ili magazine svaki dan, a 2016. to je radilo samo 16% maturanata! Pokazalo je to istraživanje, koje je objavila Američka psihološka asocijacija, a prenio Washington Post, i koje u globaliziranom svijetu neće iznenaditi nikoga tko ima tinejdžera u kući ili radi s njima.
Jean Twenge, profesorica psihologije, jedna od autorica studije i majka troje djece, kazala je za Washington Post da je zabrinjavajuće što tinejdžeri u slobodno vrijeme više ne čitaju knjige i duge tekstove u novinama, što je važno da bi mogli razumjeti kompleksne ideje i kritički razmišljati.
Francuska zabranjuje tablete u školama, a ministrica Divjak želi ih za svakog učenika
Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) 9. listopada 2017. objavilo Izjavu za javnost u kojoj između ostaloga upozoravaju na provedbu reforme koja se svodi na opremanje škola informatičkom opremom. Ministrica Divjak u središte pozornosti svoje obrazovne reforme stavljala je upravo digitalizaciju hrvatskog školstva, u trenutku kada neke zemlje poput Njemačke rade na smanjivanju digitalnih sadržaja.
Francuska je problem pretjeranog konzumiranja digitalnog sadržaja shvatila toliko ozbiljno da je parlament izglasao zakon kojim se zabranjuje uporaba bilo kakvog uređaja s mogućnošću mrežnog povezivanja, poput mobitela i tableta, u osnovnim školama koje u Francuskoj pohađaju djeca do 14. ili 15. godine.
S druge strane ideja obrazovne reforme ministrice Blaženke Divjak uključuje uvođenje tableta za sve učenike u školama kao i njihovo svakodnevno korištenje na nastavi izvan nje. Po ministrici je veliki problem što se prvo slušaju predavanja, a zatim nekim učenici ne znaju riješiti zadaće, stoga smatra da bi učenici mogli gledati video predavanja prije škole, a u školi bi se odgovaralo na pitanja.
Slobodan Prosperov Novak također je upozoravao kako digitalizacija o kojoj ministrica govori predstavlja “samo korištenje računalnih pomagala za čitanje inače tiskanog i pisanog teksta, što nema veze sa digitalizacijom”.
Izvor: vecernji.hr/narod.hr