20.09.2013.

Naravno, nakon šest ili više sati neprekidnog učenja, naravno da koncentracija naglo pada. Posjet kinu, zdrav ručak ili kava s prijateljima može vratiti motivaciju.

Isto tako, svakako se nagradite nakon uspješno (ili manje uspješno) položenih ispita, jer život ide dalje nakon njih.

Dan prije ispita- odmarajte

Dan prije ispita knjige moraju ostati zatvorene – ponovite sažetke i najbitnije natuknice. Ako ćete ‘biflali’ do kraja, izgubit ćete pregled nad gradivom. Radije se malo razvedrite, prošetajte, bavite se sportom. Navečer si priuštite toplu kupku, pročitajte par poglavlja omiljene knjige - tako ćete se sljedeći dan probuditi svježi i naspavani.

Na ispitu nemojte dopustiti da odgovore vuku iz vas, budite aktivni. Većina ispitivača voli stručne diskusije. Ako se odgovora ne možete sjetiti odmah, nemojte šutjeti. Radije glasno razmišljajte. I ne zaboravite da je i ispitivač čovjek - kažite mu da ste nervozni i zamolite neka započne ispit s vašim najdražim područjem. Možda upali!? 

Sportom protiv stresa

Kretanje će vam dati novi zamah. Cjelodnevno učenje u neudobnom položaju za pisaćim stolom vodi prema bolnoj napetosti, stoga uključite najdraži sport u dnevni ritam studiranja. Nakon ručka, šetajte na zraku ili odaberite sport. On povećava slaganje informacija.

Pomažu i vježbe opuštanja

S vježbama opuštanja počnite dovoljno rano, a svakako ih moraju prakticirati plahe osobe koje bi trebale provoditi autogeni trening i progresivne tehnike opuštanja mišića. Tako će naučiti svjesno odbacivati stres u pojedinim mišićnim sustavima i svladati strah.

 
Kontakt s ispitivačem  

Tko ne zna što ga na ispitu čeka, još više povećava nervozu. Zato pođite na informativni sat s ispitivačem, popričajte o ispitnom gradivu, raspitajte se za njegove najdraže teme. To uvijek nije moguće, ali pomaže. Pokušajte prethodno biti na ispitima drugih da osjetite atmosferu.

Učvrstite samosvijest

Odbacite negativne misli, učvrstite samosvijest i razmišljajte o tome što vam se kod vas sviđa i što mislite da cijene drugi. Prisjetite se već položenih testova i ispita. Mislite na to da nije na testu vaša osobnost nego znanje. Ne gubite nadu ako stvari zaboravljate, to je samo znak umora.

Planirajte

Dobro planiranje je pola posla. Neki su ljudi skloni potiskivati svaku pomisao na ispitni rok pa odgađaju s pripremama. Puno je bolje ako pravodobno pribavite popis ispitnoga gradiva i sadržaj razdijelite na manje cjeline te nabavite svu potrebnu literaturu. Zatim sastavite tjedni i dnevni raspored učenja jer ćete nakon što prekrižite svladano gradivo moći uživati u slobodnom vremenu.

Učite u grupi

Oni koji uče zajedno s drugim studentima ili kandidatima čine to mnogo metodičnije nego samostalno. U grupi se lakše obrađuju pitanja, a korisno je i međusobno propitkivanje. Članovi takve skupine, koja broji između tri i pet članova, moraju biti na istoj razini aktivnosti i trebaju imati sličan stil učenja – oni koji vole pismeno sažimati gradivo neka izaberu za zajedničko učenje kolege koji imaju istu sklonost.

Kako se javlja pretjerani strah od testova?

Što se više brinete o rezultatu testa, to je strah veći. Ako niste dovoljno učili, također se javlja pojačana doza straha, a što ste se bolje pripremili, to je samopouzdanje veće. No, kod nekih studenata javlja se preveliki strah i kada su se dobro pripremili – brinu se hoće li razumjeti pitanja, hoće li biti nešto što nisu pročitali i naučili, hoće li im se mozak zablokirati i tako zaboraviti neke informacije te hoće li dobro izraziti ono što znaju. Dakle, strah od testova može se javiti i kod onih koji nisu dovoljno učili i kod onih koji su perfekcionisti i dobro se pripremaju.

Izvor: Večernji, MojFaks