Uz šalabahter, 'č' i 'ć' ne moraju biti neprijatelji

Ako se uvijek mučite s riječima u kojima se nalaze glasovi 'č' i 'ć', koristite se malim šalabahterom koji će vam biti od pomoći prilikom sastavljanja životopisa, pisanja seminara ili eseja, ili jednostavno poruka koje šaljete prijateljima. 

GLAS Č nalazi se - anglizmi, talijanizmi, posuđenice: 

a) u nekim riječima: bačva, čaša, grč, ječam, ključ, lopoč, mačka, riječ, žuč; bačvar, grčevit, ječmeni, mačji, rječnik, žučni

b) u svim anglizmima: čarter, ček, čip, sendvič; čarterski

c) u svim talijanizmima: kapučino, violončelo, čembalo

d) u mnogim drugim posuđenicama: čorba, čardak, čamac, čarapa, pončo

e) prema c i k u osnovi riječi:

  • u oblicima imenica muškoga roda: čovjek – čovječe; stric – striče, stričevi, stričevima; suradnik – suradniče; zec – zeče, zečevi, zečevima
  • u komparativu i superlativu pridjeva i priloga: jak – jači, najjači; prijek – preči, najpreči; jako – jače, najjače; prijeko – preče, najpreče
  • u oblicima (prezentu, imperativu, aoristu, imperfektu i glagolskome pridjevu trpnom) glagola: baciti – bačen; klicati – kličem, kličeš, kliče, kličemo,       kličete; peći (osnova pek-) – pečem, pečeš, peče, pečemo, pečete; pečah, pečaše, pečasmo, pečaste, pečahu; pečen; povući (osnova povuk-) – povuče; stjecati – stječi, stječimo, stječite; vikati – viči, vičimo, vičite; uvući (osnova uvuk-) – uvuče

f) prema c i k u tvorbenoj osnovi riječi: 

- Karlovac – karlovački, Karlovčanin; konac – končani; novac – novčani, novčić; stric – stričev; zubac – zupčanik; bobica – bobičast; bolnica – bolničar, bolnički; djevojčica – djevojčičin; kuharica – kuharičin; djeca – dječurlija

čovjek – čovječanstvo, čovječji; momak – momački, momčad, momčić, momčina, zamomčiti se; oblak – oblačan, oblačić, oblačiti se; otok – otočje; pijesak – pješčanik, pješčara; sanduk – sandučić, sandučina; buka – bučan, bučiti; djevojka – djevojče, djevojčin; genetika – genetičar, genetički;

majka – majčin; ruka – ručica, ručetina, ručni; gorak – gorčina, zagorčiti; jak – jačina, jačati; peći (osnova pek-) – pečenje; sjeći (osnova sjek-) – sječa; tući (osnova tuk-) – tučnjava 

Napomena: Iznimke su liješće i triješće prema lijeska i trijeska te plješćem, pritišćem i stišćem prema pljeskati, pritiskati i stiskati.

g) u sufiksima:

  •  imeničnim:

 - ač: nosač, osigurač
 -ača: udavača, brezovača
 -ačina: deračina, sprdačina
 -čaga: rupčaga
 -čanin: Bjelovarčanin, Šibenčanin
 -če: djevojče, siroče
 -čica: cjevčica, stvarčica
 -čić: golupčić, momčić, rupčić
 -čina: kračina, naivčina, pličina
 -čuga: kamenčuga
 -ečak: grmečak
 -ič: branič, gonič, ribič, teklič, vodič
 -ičak: grmičak, plamičak
 -ičar: dijabetičar, higijeničar
 -ičić: gospodičić
 -ičina: dobričina
 -ična: sestrična
 -jača: krpenjača, sjevernjača
 -ničar: povjesničar

  • pridjevnim:

 -ačak: dugačak
 -ački: zagrebački
 -ičan: alergičan, nostalgičan
 -ičast: bjeličast, plavičast 
 -ički: biciklistički, turistički

  • glagolskim:

-ačiti: prednjačiti

  • priložnim:

-ačke: naglavačke, naopačke

h) u slavenskim patronimima i prezimenima sa završetkom -ič: Lav Nikolajevič Tolstoj, Oton Župančič
i) u nekim kajkavskim zemljopisnim imenima: Bedekovčina, Globočec, Špičkovina, Začretje, Pantovčak.

GLAS Ć se nalazi:

a) u nekim riječima: ćelav, ćud, gaće, kći, leća, maćeha, mećava, moć, noć, obećati, odjeća, peć, pomoć, sreća, tisuća, voće; ćelavac, ćudljiv, kćerin, maćehin, moćan, noćni, obećanje, tisućiti, voćnjak

b) u glagolskome prilogu sadašnjem: pišući, pjevajući, plešući, plivajući, radeći, smijući se

c) prema t u osnovi riječi:

  • u instrumentalu imenica ženskoga roda: mladost – mladošću, smrt – smrću
  • u komparativu i superlativu pridjeva i priloga: ljut – ljući, najljući; žut – žući, najžući; ljuto – ljuće, najljuće
  • u oblicima (prezentu, imperativu, imperfektu, glagolskome pridjevu trpnome) glagola: kretati – krećem, krećeš, kreće, krećemo, krećete, kreću; pratiti – praćah, praćaše, praćasmo, praćaste, praćahu; prešutjeti – prešućen; skratiti – skraćen; šaptati – šapćem, šapćeš, šapće, šapćemo, šapćete, šapću; šapći, šapćimo, šapćite 

d) prema t i đ u tvorbenoj osnovi riječi: 

list – lišće; brat – braća; pamtiti – pamćenje; cvijet – cvijeće; kost – košćurina, košćat, košćica
smeđ – smećkast

e) u infinitivu glagola na -ći: leći, peći, pobjeći, reći, stići

f) u sufiksima:

  •  imeničnim: 

-ać: golać
-aća: mokraća
-aćica: spavaćica, oraćica, kopaćica
-bać: zelembać
-čić: golupčić, rupčić
-dać: crvendać, srndać
-ičić: gospodičić
-ić: mravić, gradić, bratić, plemić, mladić, slabić, ljutić, sladić, sljepić 
-oća: čistoća, hladnoća

  • pridjevnim:

-aći: plivaći, šivaći, pletaći, jedaći
-eći: pileći, pureći, juneći 
-ećiv: molećiv

  • priložnim:

-oć: jednoć, nekoć

g) u prezimenima sa završetkom -ić ili -čić: Anić, Habdelić, Jambrešić, Markovčić, Mihanović

h) u nekim zemljopisnim imenima: Desinić, Draganić, Okić, Zaprešić i izvedenicama od tih imena: desinićki, draganićki, okićki, zaprešićki

i) u pridjevu bašćanski.

Napomena

Razlikuje se:

spavaćica ‘haljina za spavanje’ i spavačica ‘žena koja spava’
oraćica ‘sprava za oranje; zemlja koja se ore’ i oračica ‘žena koja ore’
kopaćica ‘sprava za kopanje’ i kopačica ‘žena koja kopa’.

Educentar koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića o kojima možete pročitati više.