11.07.2016.
Internet je prouzročio neizbježne promjene u leksiku svakoga jezika. Javljaju se nove riječi i izvedenice u standardnome jeziku i žargonu. Od e-adrese i mrežne stranice do lajkanja i šeranja.
Popularna kultura svakako ubrzava rasprostranjenost tih promjena te na društvenim mrežama postaje gotovo uvriježenima, primjerice imati swag ili biti hipster. Pritom je zanimljivo dometnuti kako je prvi swagger zapravo bio William Shakespeare koristeći riječ za označavanje drske prpošnosti, a prvi hipster Jack Smiley uvrstivši izvedenicu 1941. u rječnik žargona Hash House Lingo.
Internetska lingvistika kao posebna disciplina
”Pojava interneta dovela je do bitnoga širenja engleskoga jezika. A sam utjecaj na jezik toliko je velik da se razvila i posebna jezikoslovna disciplina, internetska lingvistika (kojom se posebno bavio David Crystal), koja proučava utjecaj interneta kao svjetskoga medija na jezik općenito te posebno na pojedinačne jezike. Jezik koji se upotrebljava na internetu na engleskome je jeziku već dobio više naziva: Netspeak, Netlish, Weblish, Internet language, cyberspeak, electronic discourse, electronic language, ineractive written discourse, computer-mediated communication (CMC)”, iznosi znanstvena savjetnica dr. sc. Milica Mihaljević s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Neprilagođeni anglizmi zadaju glavobolje
Lektorima internet istodobno olakšava i otežava posao jer s jedne strane koriste pravopisni provjernik (spelling checker) i internetske baze podataka, dok s druge pak strane ne mogu brzinom informacijskih tehnologija zamijeniti neprilagođene anglizme. Pokušaj zamjene neprilagođenih anglizama u standardnome jeziku nerijetko nailazi na podsmijeh govornika.
Dodirnica (touchpad), svemrežje (internet), osjećajnik (emotikon), razvojnik (developer), samo su neki od tih pokušaja na godišnjim natječajima časopisa Jezik za najbolju hrvatsku riječ. Portal Bolje je hrvatski mjesečno donosi pet novih prijedloga zamjena za neprilagođene anglizme.
Dr. sc. Mihaljević smatra kako očito postoji potreba nekih govornika hrvatskoga jezika da anglizme zamijene hrvatskom riječju ili se javljaju na dežurni telefon Instituta. ”Uostalom”, nastavlja, ”nekada su i riječi perilica, računalo, tipkovnica i miš bile novotvorenice, a danas ih svi prihvaćamo kao neutralne riječi hrvatskoga jezika.” Takva potreba nije strana ni govornicima drugih jezika. Primjerice, Akademija za hebrejski jezik hvata se u koštac s društvenim mrežama i tehnologijom pružajući mogućnost svakom govorniku hebrejskoga da predloži zamjenu neprilagođenome anglizmu te se jednako kao u hrvatskome jeziku neki prijedlozi uvriježe i prihvate, a neki nikada ne uporabe.
Žargonizmi brzo nastaju, ali i nestaju
Internetski žargon i sleng odražavaju trenutačnu svojevrsnu iluziju u jeziku jer se javlja uvriježena pretpostavka da ako nismo nikada prije čuli riječ, onda mora da je nova. No, zadržavanje riječi iz žargona i slenga u leksiku jest upitno jer te riječi brzo nastaju i onda nestaju te eventualno ostaju trajno zabilježene u Rječniku hrvatskoga žargona Tomislava Sabljaka. ”O. K. i zezati primjeri su riječi koje su iz žargona prešle u razgovorni funkcionalni stil, ali iako su rasprostranjenije, ipak ne pripadaju standardnomu jeziku”, ističe dr. sc. Mihaljević.
Trenutačno na društvenim mrežama razgovaramo o zanimanjima budućnosti koja će možda poput većine žargonizama jednoga dana postati stvar prošlosti. Očekuje li i lektore dostojna zamjena jednom naprednom programskom podrškom (softverom)?
Izvor: PLANB