24.05.2017.

Ako ste dospjeli do fakulteta, sigurno mislite da znate na koji način pamtiti nove informacije. No, čini se da mitove o učenju i podučavanju "vučemo" sa sobom čitav život.

Ulrich Boser, autor knjige "Learn Better: Mastering the Skills for Success in Life, Business, and School, or How to Become an Expert In Just About Anything" (Učite bolje: Ovladajte vještinama za uspjeh u životu, poslu i školi ili Kako postati stručnjak u gotovo svemu) smatra da učimo cijelo vrijeme svog života. "Kad kupite novi pametni telefon, morate ovladati novim vještinama da biste ga znali koristiti. Uspjeh ovisi o načinu na koji to radite", tvrdi.

Nažalost, postoji razdor između konvencionalne mudrosti i činjenica kad je u pitanju proces učenja. "Postoji toliko mitova", tvrdi Boser. "Većina ne razmišlja o najboljim načinima stjecanja znanja i vještina. No, učenje je najčešće oblik mentalne radnje, a što ste bolje angažirani, to ćete bolje i učiti."

Kroz istraživanja i studije koje je proveo, identificirao je nekoliko mitova o učenju koji nam mogu otežati proces učenja. Ovo je pet mitova u koje biste trebali prestati vjerovati.

Svako gradivo može se naučiti istim, osobnim stilom učenja

U anketi provedenoj među 3 tisuće Amerikanaca, gotovo 90% ispitanika izjavilo je da vjeruje u osobne stilove učenja koje onda primjenjuju na gradivo bilo kojeg predmeta. No, jednom kad počnete razmišljati o toj ideji, ona se pokaže kao loša. "Teško je naučiti igrati nogomet samo slušajući utakmice", kaže. "Kao i s većinom mitova, u pozadini ima ponešto istine, ali ne postoje istraživanja koja bi poduprla stilove učenja."

Kako učiti: Umjesto fiksiranja na neki određeni stil učenja, uskladite sadržaj procesu. "Studenti bi glazbu trebali učiti slušajući glazbu, kao što učenici uče čitati tako da sve više čitaju", tvrdi.

Višestruko iščitavanje materijala je dobar način učenja

Možda ćete prije ispita prelistati skriptu ili bilješke da biste malo ponovili, ali ovaj pasivni pristup neće se pokazati kao posebno dobar. Iako 80% ispitanika u njegovoj studiji smatra da je višestruko iščitavanje učinkovit način učenja, istraživanja sugeriraju drugačije. "Ljudi se najčešće uspoređuju s računalima", kaže. "No, tako stvari ne funkcioniraju. Kako biste zapamtili materiju, morate ju razumjeti, a kako biste ju razumjeli mora vam imati smisla."

Kako učiti: Umjesto opetovanog iščitavanja, podcrtavanja ili označavanja važnih informacija, pretvorite informaciju u kviz. "Istraživanje pokazuje da je postavljanje pitanja samome sebi puno bolji način učenja", kaže Boser. "Nakon svakog paragrafa zapitajte se što je autor htio reći, kako se ovaj dio razlikuje od svega što sam dosad pročitao i kako se ove informacije odnose prema svemu što ste dosad naučili. Tek kad vam nešto bude imalo smisla, počet ćete to učiti."

Usredotočite se na samo jednu stvar

Kad su teški predmeti u pitanju, većina ljudi smatra da je najbolje vježbati jednu po jednu stvar i usredotočiti se dio materije. Ako morate naučiti raditi u novom softwareu, najbolje je jedan dan posvetiti jednom programu, a drugi dan nekom drugom.

Kako učiti: Miješanje gradiva je puno bolji pristup. "Ako učite više dijelova materije odjednom, dobit ćete šansu uvidjeti središnju ideju ispod svega", tvrdi Boser. "A kad se nakon toga usredotočite na detalje, bolje ćete shvatiti njihovo značenje."

Prvi odgovor je najčešće i točan odgovor

Možda su i vas u školi naučili da ne mijenjate prvi odgovor koji vam padne napamet kad rješavate test. No, izgleda da ovo nije dobar savjet. "Ljudi su previše samopouzdani", tvrdi. "Pitajte bilo koju osobu na poslu tko najviše radi i najčešće će svatko to reći za samoga sebe. Osim toga, ako su pročitali članak ili pogledati TED video, misle da znaju sve o toj temi. Istina je da nam treba vremena da razmislimo i shvatimo nešto."

Kako učiti: Iako su činjenice važne, način na koji ih koristimo je još važniji. "Kako biste riješili probleme i došli do novih zamisli, potrebne su vam analogije i sustavi funkcioniranja stvari", kaže. "Stvaranje tih poveznica traje. Istraživanje je pokazalo da učitelji koji rade 3-5 sekundi pauze prilikom objašnjavanja imaju zadovoljnije učenike koji uče puno više i bolje od onih koji podučavaju bez pauza. Mozgu treba vrijeme za upijanje i pohranjivanje informacija."

Ako uložimo puno vremena u nešto, postat ćemo stručnjaci

Teorija o "10 tisuća sati" koju je predložio Malcolm Gladwell postala je mjerilo truda koje nam treba da u nečemu postanemo stručnjaci, no ovo se ne može uvijek primijeniti na učenje. "Većina nas vozi automobil svaki dan, ali ne postajemo svi bolji u vožnji", kaže. "Ulaganje velikog broja sati u nešto ne mora nas nužno učiniti boljima u tome."

Kao i u slijepoj vjeri u prvi odgovor, pretjerano samopouzdanje i ovdje igra bitnu ulogu. "Mnoga istraživanja pokazala su da ljudi često precjenjuju svoju stručnost u raznim područjima, od vožnje automobila do poznavanja gramatike", tvrdi. "Ili, kako je to navedeno u analizi jednog istraživanja, 'ljudi su često blaženo nesvjesni svog neznanja' ", dodaje.

Kako učiti: Osim utrošenog vremena, važne su i vanjske smjernice, savjeti i input. Na primjer, Boser je angažirao trenera košarke da mu pomogne unaprijediti igru, a osim toga, snimao se dok je igrao košarku u parku. "Nemojte pitati prijatelje za feedback", kaže. "Stvorite nekakav društveni ugovor po kojemu vam druga strana mora nešto pružiti. Zato je angažiranje trenera i mentora dobar dodatak učenju."

Izvor: MojFaks