Zagovornici tehnika brzog čitanja tvrde da jest moguće. Dok prosječna osoba čita brzinom od oko 250 riječi u minuti (otprilike malo više od pola stranice knjige) uz 70 postotno razumijevanje pročitanog, brzi čitači tvrde da postižu brzinu od prosječno 550 do 600 riječi po minuti uz jednaku razinu razumijevanja.

 

Postoji i Svjetsko prvenstvo u brzom čitanju, na kojem se kao jedan od glavnih faktora odlučujućih za pobjedu razmatra razumijevanje pročitanog. Finalisti tog natjecanja sposobni su pročitati između 1000 i 2000 riječi u minuti, uz razumijevanje teksta od 50% ili više. Trenutna svjetska prvakinja Anne Jones čita 4700 riječi u minuti sa 67 postotnim razumijevanjem.

 

Tečajevi brzog čitanja 

 

Vjerojatno ste već čuli za razne tečajeve ili sam pojam brzog čitanja, no niste znali o čemu se tu točno radi i kako se to brže čitanje postiže.

 

Brzo čitanje nije jedan jedini postupak, već se radi o nizu različitih metoda koje, kad ih se koristi zajedno ili odvojeno, pomažu da se čita brže, ali uz jednako dobro razumijevanje materije. Cilj je da se čitatelj što kraće zadržava na pojedinačnim dijelovima teksta, a da ipak uspije shvatiti njegov smisao.

 

Pitate se kako je moguće čitati brzo?

 

Metoda se zasniva na prirodnim sposobnostima čovjeka da izoštri fokus i proširi percepciju. Na taj se način omogućuje brže uočavanje relevantnih informacija u tekstu, širi memorija, povećava se sposobnost razumijevanja teksta te se postiže značajna ušteda vremena pri čitanju.

 

Raznim tehnikama uklanjaju se navike koje nas u normalnim okolnostima sputavaju da iskoristimo kapacitete svojeg mozga i čitamo čak preko 1000 riječi u minuti.

 

Razvoj tehnika brzog čitanja

 

Amerikanka Evelyn Wood, jedna od pionirki u razvijanju i podučavanju tehnika brzog čitanja, održavala je tečajeve zvane Reading Dynamics, koje su polazili i hvalili i američki predsjednici John F.Kennedy i Jimmy Carter. Na tu ideju došla je nakon istraživanja kojima je ustanovila da pojedini ljudi dostižu brzinu čitanja i do 1500 riječi u minuti. Proučavanjem takvih pojedinaca izvukla je niz tehnika kojima se oni služe da bi povećali brzinu čitanja, a pritom zadržali sposobnost razumijevanja i pamćenja teksta. Bazične tehnike koje koriste Reading Dynamics, ali i brojni drugi sistemi podučavanja bržeg čitanja su sljedeće:

 

Korištenje vodiča

 

Jedna od najosnovnijih tehnika bržeg čitanja predlaže da koristimo svoj prst, olovku ili nekakav drugi prikladni predmet kao vodič dok čitamo. Mnogi od nas tako su čitali dok su bili djeca, pomičući prst redak po redak po svakoj liniji teksta. Ova tehnika navodno ubrzava čitanje tako što nam pomaže da proširimo svoj vizualni raspon, odnosno da odjednom „upijemo“ čitavu rečenicu. Pomaže i pri eliminaciji subvokalizacije, što je još jedan važni faktor za postizanje veće brzine čitanja.

 

Eliminacija subvokalizacije

 

Subvokalizacija je proces izgovaranja pročitanog na glas ili u mislima.

 

Najčešće se radi o bezglasnom govoru koji se pojavljuje unutar našeg uma kada čitamo riječi. Osoba riječ koju čita izgovara u glavi, a mnogi imaju i naviku da 'ustima oblikuju' riječi koje čitaju.

 

Eliminacijom subvokalizacije vraćamo svoj fokus u potpunosti na tekst, te se zbog toga otklanjanje te navike smatra ključnim u postizanju bržeg tempa čitanja. Kako bismo značajno brže čitali, trebalo bi smanjiti ili potpuno ukloniti običaj čitanja u sebi.

 

Ako uspijemo potisnuti nagon za „razmišljanjem naglas“ prestajemo gubiti vrijeme na mentalno izgovaranje slogova te se možemo u potpunosti skoncentrirati na značenje riječi.

 

Izbjegavanje vraćanja unatrag

 

Tijekom čitanja, često se vraćamo unatrag, na već pročitane dijelove teksta, kako bismo ponovili ključne riječi ili nešto što prije nismo razumjeli. Iako to pridonosi boljem razumijevanju i pamćenju pročitanog, ipak oduzima dobar dio vremena. Pristaše ove metode brzog čitanja smatraju da je najbolje da uvijek nastavljamo čitati dalje, u nadi da ćemo propuštene informacije pokupiti kasnije.

 

Fokusiranje na ključne riječi

 

Zagovornici ove tehnike tvrde da većina riječi koju sadrži određeni odlomak ili stranica ne govori puno o ideji koju taj odlomak treba prenijeti čitatelju, već da je dovoljno da obrati pozornost na ključne riječi. One se obično ponavljaju kroz tekst i predstavljaju ključ za razumijevanje osnovne ideje napisanoga. Čitatelju se savjetuje da ostatak teksta „skenira“ i ne gubi previše vremena na njemu.

 

Mit ili istina

 

Iako je polaznika brzog čitanja sve više i popularnost tečajeva raste, ove tehnike doživile su i brojne kritike. Zagovornici ovih metoda tvrde da se ne radi o ničem nevjerojatnom, jer zapravo i mi, „obični“ čitači, koristimo iste tehnike poput vodiča kroz tekst ili utišavanja subvokalizacije, samo u puno manjoj mjeri. Oni smatraju da je ključ u praksi- da uz vježbanje i daljne razvijanje tih tehnika svatko može postati brži čitatelj. Kritičari sistema brzog čitanja obično kao glavni nedostatak spočitavaju gubitak smisla teksta. Oni smatraju da se povećanjem brzine čitanja uvijek smanjuje razumijevanje pročitanog, bez obzira na fokusiranje čitatelja i naučene metode kojima se koristi.

 

Ukoliko vas brzo čitanje intrigira i mislite da bi vam moglo pomoći u svladavanju štiva koje morate ili želite čitati, nema druge nego da sami donesete svoj sud. Tečajevi koji su nude su brojni, a na raznim web stranicama sada se nude i uz značajne popuste. Uz to, uvijek postoji mogućnost da postanete samouki brži čitatelj. Knjiga „Vještine čitanja“ (Reading Skills) već spomenute začetnice brzog čitanja Evelyn Wood može poslužiti kao izvor dodatnih savjeta i informacija o navedenim tehnikama brzog čitanja, a i kao materija na kojoj ćete naučene metode po prvi put izvježbati.

 

S.Šuća