08.09.2008.

Hrvatska po rastu broja studenata prva u Europi

Prema najnovijim projekcijama Ministarstva znanosti, Hrvatska je zabilježila neočekivano visok postotak visoko obrazovanih u odnosu na radno aktivno stanovništvo, koji trenutačno iznosi 16,7 posto

Niska obrazovna struktura domaćeg stanovništva, naime, dugotrajna je boljka koja bi nas, ako ne dođe do skore drastične promjene nabolje, mogla stajati daljnjeg zaostajanja za društvom europskih zemalja.

Osim sezonskih turističkih i građevinskih radnika, Hrvatska, naime, vapi za visoko obrazovanima, osobito liječnicima, informatičarima, ali i sveučilišnim profesorima.

Javna je tajna, primjerice, kako za projekte privatnih visokoškolskih ustanova manjka kvalitetnog nastavnoga kadra.

Do 2013. 13 posto stanovništva sa sveučilišnim diplomama
Ministar znanosti obrazovanja i športa Dragan Primorac tvrdi, međutim, kako upravo naša zemlja ima najveći rast u strukturi obrazovanja stanovništva u Europi, te nudi vrlo optimističnu projekciju budućeg razvoja.

Prema Draganu Primorcu, Hrvatska je 2000. godine imala sedam posto stanovništva sa završenim sveučilišnim studijima, te tri posto sa stručnim studijima (bivši termin "viša stručna sprema"), dok je danas deset posto stanovništva sa sveučilišnom diplomom i pet posto s diplomom stručnih studija, što zajedno iznosi 15 posto visoko obrazovanih, odnosno ulazi u prosjek zemalja članica EU-a.

"Odgovorno tvrdim da imamo najpropulzivniji rast studenata u Europi, jer smo od 137.076 studenata iz školske godine 2003./2004. došli do 170.404 studenta u tekućoj školskoj godini. Također, uz zadržavanje sadašnjeg rasta, Hrvatska bi 2013. imala 13 posto stanovništva sa sveučilišnim i sedam posto sa stručnim diplomama, dok bi 2018. godine bilo 16 posto završenih na sveučilišnim i deset posto na stručnim studijima, što je, dakle, visokih 26 posto visoko obrazovanih", tvrdi ministar Dragan Primorac.

Visoka prolaznost Treba napomenuti da je u ovoj projekciji izvršena kalkulacija 65-postotne prolaznosti, premda je trenutačna prolaznost na višim i visokim studijima veća, odnosno iznosi 75 posto.

Prema najnovijim projekcijama Ministarstva znanosti, Hrvatska je zabilježila neočekivano visok postotak visoko obrazovanih u odnosu na radno aktivno stanovništvo, koji trenutačno iznosi 16,7 posto.

U ovom segmentu, naime, ne zaostajemo za zemljama EU-a jer je taj postotak u Austriji 17,6 posto, u Mađarskoj 17,7 posto, u Njemačkoj 24 posto, Velikoj Britaniji 30,7 posto, dok je Italija trenutačno na 13 posto, Portugal na 13,5 posto, a Slovačka na 11 posto. (A.T.)