06.08.2014.
To je pokazala u lipnju predstavljena velika studija „Postati student u Hrvatskoj“ dr. sc. Borisa Jokića i dr. sc.Zrinke Ristić Dedić s Instituta za društvena istraživanja, u izdanju Agencije za znanost i visoko obrazovanje, u kojoj smo napokon dobili uvid u dominantno ženska, te dominantno muška znanstvena i umjetnička polja na visokim učilištima.
Podaci o spolnoj strukturi upisnika dobiveni su na temelju upisa na studij u oba roka 2010./2011. godine, a podaci s početka teksta pokazuju na izrazite spolne razlike među područjima. Prevelikih iznenađenja, čini se, i nije bilo, Hrvatska se sporo pomiče prema „muškim“ tetama u vrtiću i „ženskim“ inženjerima raketne tehnike.
Međutim, istraživanje je potvrdilo trend prema kojemu ipak idemo u korak s razvijenim svijetom – na našim visokim učilištima dominiraju žene, studentice su brojnije od muških kolega, a u ispitivanoj godini bilo ih je 56,8 posto u ukupnoj studentskoj populaciji. To je za četiri posto više nego što ih je bilo, primjerice, deset godina prije (2001./2002. akademske godine).
Uopće, neovisno o izboru i dominantno „ženskim“ ili „muškim“ studijima, slika na redovitim sveučilišnim studijskim programima je prilično “izoštrena”: može se reći da su žene definitivno “preuzele” prostor visokog obrazovanja. Jedino područje u kojemu većinu čine muškarci, i to s udjelom od 73 posto, jesu tehničke znanosti.
- U svim drugim znanstvenim i umjetničkim područjima dominiraju žene. To je najizraženije u slučaju interdisciplinarnih područja znanosti, humanističkim znanostima, biomedicini i zdravstvu te društvenim znanostima, gdje žene čine više od dvije trećine ukupnog broja upisnika – kaže Boris Jokić.
Sklonije i matematici
- Čak i u nekim poljima koja tradicionalno slove za muška, poput matematike, sada većinu upisnika čine žene – kaže dr. sc. Boris Jokić. Međutim, slažu se autori, pred činjenicom da još uvijek imamo studijskih programa na kojima su upisnici isključivo osobe istog spola ne smijemo zatvarati oči.
- Spolna neuravnoteženost u izboru i upisu studijskih programa može imati ozbiljne osobne, ali i društvene posljedice. Nije očekivano da u svim programima postoji podjednak broj muškaraca i žena, ali se treba boriti protiv izrazite stereotipizacije programa, polja i zanimanja – kaže dr. sc. Zrinka Ristić Dedić.
Autori smatraju kako je spolna neuravnoteženost posljedica spolnih razlika prilikom upisa u srednje škole te pozivaju nositelje obrazovne politike na aktivne korake u senzibilizaciji budućih studenata za pojedina znanstvena i umjetnička polja, neovisno o spolu.
Rodni stereotipi
Domaće su feminističke organizacije na primjer još prije petnaestak godina predlagale da se prilikom zapošljavanja, kada za isto radno mjesto konkuriraju osobe s istim kvalifikacijama, prednost da podzastupljenom spolu. Tako bi „stričeki“ u vrtiću imali malu prednost u odnosu na „tete“, kaže Jagoda Milidrag Šmid, aktivistica i članica Ženske fronte za radna i socijalna prava.- Tada je prijedlog naišao na rigidno shvaćanje pravne struke, koja ga je ocijenila diskriminatornim. Ali, postoji i pozitivna diskriminacija koja omogućuje jednakost starta. Zašto rodne stereotipe ne uklanjati već u djece vrtićke dobi? Zašto ne bismo to izbalansirali, barem ondje gdje je država u poziciji da odlučuje? – poručuje ugledna aktivistica.
Izvor: SlobodnaDalmacija