22.08.2017.

Više od 6 000 mjesta u srednjim školama ostalo je nepopunjeno, najviše kao i do sad - u strukovnim školama, i to mahom onima koje obrazuju deficitarna zanimanja. E- prijave za upis su u tijeku i nose novu neizvjesnost. Ne uspiju li upisati dovoljan broj učenika, pojedini smjerovi bi se mogli ukinuti.

Posla ima, a radnika je malo. Građevisnki tehničari, keramičari, zidari i tesari. Sve njih rado bi primila Osječka geodetska škola. No prijavljenih je iz godine u godinu sve manje.

'Spojimo više zanimanja u jedan razred. A ako neko zanimanje baš nema dosta učenika, učenici se moraju tada nažalost prebaciti u neko drugo zanimanje', objašnjava Branimir Rakitić, upisni koordinator Graditeljsko-geodetske škole Osijek.

Drugo zanimanje morat će potražiti dvije učenice Strukovne škole Sisak - ne mogu postati krojačice jer većeg interesa za taj smjer nema, iako tekstilna industrija vapi za radnicima.

'Stvorena je jedna potpuno kriva percepcija strukovnih zanimanja koja su bezrazložno podcijenjena', smatra Sanja Glibo, pedagoginja Strukovne škole Sisak. 'Trebali bismo graditi jednu kulturu u kojoj se rad nalazi visoko na ljestvici vrijednosti, a nije nešto što bi trebali izbjegavati,' dodaje.

Žrtva negativne percepcije je i mladi stolar Ivan Turčić - govorili su mu da je upisao beskorisnu školu, a on je postao učenik generacije. I smatra da se bavi najljepšim poslom na svijetu. 

No, u zagrebačkoj drvodjeljskoj školi ostalo je mjesta za cijeli razred stolara. Još uvijek se može to promijeniti. A učenik nakon tri godine dobije nekakav zanat od ruke od čega može živjeti. Jer ovo zanimanje je postalo vrlo traženo.

U ministarstvu problema su svjesni. Vlado Prskalo donedavno je i sam bio ravnatelj. U svojim je mandatima povukao više od 6 milijuna eura iz europskih fondova, a uvjeren je da isto mogu i druge strukovne škole. No za to je potrebna volja, ali i promjene. Ne zažive li te promjene ubrzo, strukovne škole koje se tek grade mogle bi ostati prazne.

Izvor: HRT