09.11.2015.
Transformacija koju bi u idućih pet godina trebale doživjeti opće gimnazije, u kojima bi učenici nakon drugog razreda birali module u skladu s onim što žele studirati, nikog nije ostavila ravnodušnim. Dio roditelja, ali i profesora pita se znači li povećana satnica pojedinih predmeta i veći broj sati i predmeta za ionako preopterećene gimnazije.
Dva sata izvan modula
Prema objašnjenju Borisa Jokića, voditelja kurikularne reforme, čiji stručnjaci predlažu i transformaciju općih gimnazija, broj sati i predmeta ostat će isti. Povećat će se satnica predmeta važnih za određeni modul, recimo za biomedicinski više će biti matematike, biologije, kemije i fizike, i to za pet sati tjedno u trećem i četvrtom razredu. No smanjit će se satnica predmeta koji za taj modul nisu važni, primjerice geografije, likovnog, glazbenog, sociologije i sl. Jedino se neće smanjivati satnica hrvatskog i prvog stranog jezika, tjelesnog, matematike, etike ili vjeronauka.
– Svi ostali predmeti dat će tjedno po jedan sat u košaricu iz koje će se osigurati pet sati za predmete modula koji je učenik izabrao te dodatna dva sata za nešto što je izabrao izvan modula, a želi slušati pojačano – objašnjava Boris Jokić. Ističe također da će pojačane predmete predavati njihovi profesori koji bi u međuvremenu trebali proći edukaciju. Sadržaj o karijerama i životu neće se, kaže Jokić, uvesti sljedeće školske godine, nego paralelno s uvođenjem izbornosti u gimnazije. Prema predstavljenom modelu transformacije općih gimnazija mnogi su kritični.
Dugogodišnja ravnateljica Sedme, opće gimnazije Ljilja Vokić smatra kako s osam modula reforma nikad neće zaživjeti. Dodaje također da s uvođenjem promjena ne bi čekala, nego bi ih uvela već od sljedeće školske godine za učenike prvih razreda, a isto tako ne bi pravila razliku među gimnazijama, nego bi ih transformirala sve. Prof.dr. Josip Burušić koji se godinama bavi obrazovanjem kaže da mu sve to sliči na zabavljanje javnosti.
Dualni sustav važniji
– Iz ovog što nude nije mi jasno čemu onda služe prirodoslovno-matematičke gimnazije u usporedbi s prirodoslovnim općim gimnazijama. Ovo što nude kao da je rađeno po modelu Stipe Šuvara. Izgleda da se vraćamo na sredinu sedamdesetih – zaključuje Burušić. Bivši ministar obrazovanja dr. Radovan Fuchs smatra da postoje "prioritetnije stvari koje treba promijeniti".
– Mislim da je važnije i hitnije provesti reformu strukovnog obrazovanja i uvođenje dualnog sustava u hrvatski obrazovni sustav po uzoru na Austriju, Njemačku i Slovačku – kaže Fuchs. I on također smatra da se gimnazije ne mogu parcijalno reformirati, nego da promjene trebaju obuhvatiti programe svih gimnazija.
Izvor: vecernji.hr