Kada ste zadnji puta uzeli knjigu u ruke?

Što su egzonimi

U Hrvatskoj postoji određeni broj imena gradova, država, pokrajina, rijeka itd. koji se ne pišu i ne nazivaju onako kako ih nazivaju i zapisuju ljudi koji ondje žive, nego se za njih upotrebljavaju hrvatska imena, npr. Beč, Španjolska, Flandrija, Temza itd. Takva se imena nazivaju egzonimima. Oni postoje i u drugim jezicima, npr. u ruskome Париж ‘Pariz’, Бавария ‘Bavarska’, Венгрия ‘Mađarska’, u engleskome Florence ‘Firenca’, Venice ‘Venecija’, u talijanskome Zagabria ‘Zagreb’, Zara ‘Zadar’, Parigi ‘Pariz’ itd.

Oni su također pokazatelji da postoje povijesne veze s određenim krajem ili gradom te smo zbog toga njihova imena davno prihvatili i prilagodili svojemu jeziku. Takva hrvatska imena za područja izvan Hrvatske bilježe se već u najstarijim pisanim vrelima. Nalazimo npr. u rječniku Jakova Mikalje Blago jezika slovinskoga (1649. – 1652.) egzonim Jakin za Anconu.

Egzonimi nastaju, upotrebljavaju se, a katkad i nestaju iz upotrebe. One koji se upotrebljavaju nazivamo aktualnim egzonimima, to je npr. Budimpešta za mađarski Budapest. Neki se s vremenom izgube, npr. staro ime Požun za Bratislavu, Jedrene za Edirne, Stambol za Istanbul ili Carigrad, Turin za Torino, Draždani za Drezden, Gradec za Graz, Lipsko za Leipzig, Stolni Biograd za Székesféhervár itd. Takva imena koja su postojala, ali su se izgubila zovemo povijesnim egzonimima.

Koja su zemljopisna imena egzonimi?

  • sva imena država (Bjelokosna Obala, Francuska, Mjanmar)
  • imena nekih gradova (Beč, Firenca, Napulj, Peking, Rim, Solun, Trst, Varšava, Ženeva)
  • imena nekih rijeka i drugih vodnih objekata (Blatno jezero, Laba, Majna, Rajna, Temza)
  • imena nekih pokrajina i savez-nih država (Bavarska, Galicija, Kalifornija, Kastilja, Katalonija, Lombardija, Normandija, Provansa, Saska, Štajerska, Teksas, Toskana)
  • imena nekih planinskih lanaca (Kordiljeri, Pireneji)
  • imena nekih otoka (Korzika) i dr.

Svakodnevno se mnogi susreću s pitanjem koji je imenski lik bolje upotrijebiti. Dosad je pri Ministarstvu vanjskih i europskih poslova donesen samo službeni popis imena država.

Kako je riječ o službenim imenima koja se upotrebljavaju u diplomaciji, pri izradi popisa moralo se voditi računa o izričitim zahtjevima određenih država da se u diplomaciji njihova imena ne mijenjaju, tj. ne prevode i ne transkribiraju, kao što su zatražile države Bjelarus, Côte d’Ivoire, El Salvador, Kabo Verde i Republika Moldova. No taj popis službenih imena ne obvezuje hrvatske govornike u drugim prigodama. Tako je na primjer u novinama, udžbenicima, leksikografskim djelima i drugdje legitimno govoriti i pisati Salvador umjesto El Salvador.

Izvor: vecernji.hr

Educentar koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića o kojima možete pročitati više.