06.07.2016.
Dobre stvari dolaze nam s Fakulteta za strojarstvo i brodogradnju: docentica Ankica Đukić osmislila je i realizirala prvi hrvatski, potpuno ekološki, bicikl na vodik.
Možda ste već nabasali na ovaj interesantni duo: mlada docentica Ankica Đukić i njen dvokotačni ljubimac nesvakidašnjeg izgleda jure ulicama Zagreba. Ako ste se zapitali na kakav to čudni pogon ide ovo prometalo, MojFaks je porazgovarao s docenticom i dobio odgovor!
Ideja se rodila tijekom izrade doktorske disertacije
Ankica je docentica na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, a radi na Zavodu za energetska postrojenja, energetiku i ekologiju. Voditeljica je Laboratorija za energetska postrojenja u kojemu je i izradila prvi hrvatski bicikl na vodik.
“Moja područja istraživanja su obnovljivi izvori energije (Sunčeva energija) i gospodarstvo zasnovano na vodiku: istraživanje u području tehnologija vodika (proizvodnja vodika, pohrana, njegovo korištenje u vodikovim gorivnim člancima te distribucija), zaštita okoliša i održivi razvoj", objašnjava nam naša sugovornica.
Ideja se rodila još u okviru doktorske disertacije za potrebe koje je Ankica izradila eksperimentalnu stazu za proizvodnju vodika elektrolizom vode, a koja uključuje alkalni elektrolizator, separatore i spremnike vodika i kisika, fotonaponske članke i mnoge druge stvari koje nam zvuče potpuno svemirski.
Ankica sudjeluje i vodi mnoge projekte (Bicikl s dopunskim pogonom na vodik, Integracija vodika u sredstva gradskog prijevoza, Sunčana vodikova punionica, EKO-brod, Istraživanje i razvoj vodikovih energetskih sustava u sprezi s obnovljivim izvorima energije), a predaje i vodi vježbe u okviru redovitih kolegija Nove tehnologije u energetici i Laboratorijski rad E te u okviru izbornog kolegija Vodik i gorivni članci.
Potpuno bez emisije ugljičnog dioksida
Ankica je, dakle, tata-mata za sustav za proizvodnju vodika elektrolizom vode korištenjem Sunčeve energije preko fotonaponskih članaka, a tako dobiveni vodik potpuno je bez emisija CO2.
“Kako sam ja vrlo ambiciozna (smijeh), nisam željela tu stati nego sam željela koristi tako proizvedeni vodik u nekom realnom sustavu i pitanje je bilo gdje i kako ga koristiti”, prisjetila se Ankica. “Vodik kao spremnik energije može se koristiti u različitim sustavima, ali njegova najatraktivnija primjena je gorivnim člancima (engl. fuel cell) jer je onda i proces korištenja vodika potpuno bez emisija CO2. I upravo tako mi se javila ideja o izradi električnoga bicikla koji će za pogon elektromotora koristiti električnu struju dobivenu iz gorivnoga članka”, kaže.
Potpuno je drugi osjećaj, tvrdi, kada ste u mogućnosti vidjeti bilo koji realni, izrađeni sustav u odnosu na okolnosti u kojima samo čitate o njemu.
“Uvijek je to veliko oduševljenje jer se tek na realnom sustavu dobije slika kako točno sve radi. Tako je i u slučaju ovoga bicikla: vidi se kako radi gorivni članak, kako je povezan s DC/DC pretvaračem, kontrolerom, spremnikom vodika, kako je povezan vodikov sustav s elektromotorom”, oduševljeno nabraja. “I u konačnici, kada se napravi koji krug na ovom biciklu, onda je to jedna super lijepa zaokružena priča”, uz smiješak dodaje.
Njen bicikl predstavlja prototip električnoga bicikla na vodik, koji je zasad jedinstven u čitavoj Republici Hrvatskoj.
U odnosu na električni bicikl glavna mu je prednost brzo punjenje!
“Jedna od njegovih glavnih prednosti u odnosu na električni bicikl, koji električnu struju potrebnu za pogon elektromotora dobiva iz baterije, je u brzini punjenja: spremnik vodika napuni se već za koju minuticu, a baterija zahtjeva višesatno punjenje”, objašnjava naša sugovornica.
Brz je onoliko koliko ste voljni brzo pedalirati! Naime, pomoć gorivnoga članka nije ograničena maksimalnom brzinom što mu daje dodatnu prednost: ovisno o tome koliko snažno okrećete pedale, toliko ćete brzo i juriti.
Kao nedostatak bi se možda moglo istaknuti da je ovaj bicikl prilično težak (33 kg), no treba napomenuti da se ovdje radi o prototipu. Sustav vodika izgleda prilično raskošno na biciklu pa sljedeći koraci idu u smjeru smanjenja mase i izrade lakšeg, kompaktnijeg sustava.
Izvor fotografije: MojFaks / privatna arhiva