01.30.2015.
Devetogodišnja obvezna osnovna škola, potpuno novi način usvajanja znanja s više kritičkog i logičkog razmišljanja, autonomija nastavnika u kreiranju nastavnog sata, korjenite promjene u ocjenjivanju u kojemu će, osim brojčanih od 1 do 5, biti i opisnih ocjena ali i nešto što će se zvati „hibridni model“ ocjenjivanja.
Neće se uvoditi novi predmeti u osnovne i srednje škole, ali će, osobito u srednjim školama, prije svega gimnazijama, biti više izbornih predmeta. Informatika neće biti obvezni predmet, ali će se informatička pismenost tražiti u svim predmetima. Ukratko - korisnije obrazovanje bliže svakodnevnom životu!
To bi trebale biti novosti koje će donijeti reformirana hrvatska škola, a temelj te reforme bit će izmjene postojećih i zastarjelih kurikuluma od vrtića do kraja srednjoškolskog obrazovanja, onoga što u užem smislu nazivamo (pred)školskim programima.
U četvrtak je u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta predstavljena sedmeročlana ekspertna radna skupina za provođenje cjelovite kurikularne reforme za rani predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje, kojoj je na čelu dr. sc. Boris Jokić, znanstveni suradik Instituta za društvena istraživanja.
Skupina će u idućih godinu dana na izdvojenoj lokaciji u prostorijama BICRO-a u zagrebačkoj Planinskoj ulici već od ponedjeljka početi osmišljavati sadržaje i provedbu kurikularne reforme, na kojoj će na posljetku, pod vodstvom te ekspertne skupine, raditi više od tri stotine stručnjaka, od zaposlenika vrtića, praktičara iz škola do članova akademske zajednice.
- Jednoga dana ovo će možda biti povijesni dan za hrvatsko školstvo. Počinjemo s poslom koji se nitko dosad nije odvažio početi, barem ne s financijama koje imamo – kazao je na predstavljanju obrazovni ministar Vedran Mornar, dodajući kako je za rad na kurikularnoj reformi ove godine predviđeno oko 12 milijuna kuna iz državnog proračuna.
„Pretrpani programi, naglasak na krivim temama, učenje napamet, a ne promišljanje problema, s tim se od danas hvatamo u koštac“, ističe Mornar.
Boris Jokić naveo je hodogram aktivnosti – već u veljači osnovat će se jedinica za stručnu i administrativnu pomoć, koja će brojati šezdesetak ljudi. Sredinom ožujka bit će raspisan javni poziv za članove stručnih skupina po razinama obrazovanja, a u svibnju ili lipnju za članove stručnih skupina za predmetne kurikulume, koji bi s radom trebali početi u rujnu.
- Naš je cilj da inicijalne prijedloge izmjena predmetnih kurikuluma svaki učitelj toga predmeta dobije na kućnu adresu do kraja 2015.godine, te da se pokrene široka stručna rasprava – kaže dr. Boris Jokić.
Eksperimentalna provedba novih kurikuluma trebala bi početi 2016./2017.školske godine, a u svim školama godinu dana kasnije. Devetogodišnja obvezna osnovna škola također se ne predviđa prije 2018.godine:
- Obrazovanje je od nacionalne i osobne važnosti, iznad svakog političkog i partikularnog interesa. Pozivamo ljude različitih svjetonazora, sve koji žele promjene, da se uključe u ovaj proces – pozvao je dr. Jokić.
Oko tri stotine stručnjaka
Među tri stotine stručnjaka koji bi trebali biti uključeni u stručne skupine za izradu novih kurikuluma, predviđa se da će njih polovica, dakle oko 150, biti iz redova učitelja, nastavnika i odgajatelja.
Za vrijeme izrade kurikularnih dokumenata oni će biti izdvojeni iz škola i potpuno posvećeni ovom poslu, a dobivat će plaće koje bi i inače dobivali na svojim radnim mjestima. Na njihove poslove u školama i vrtićima 'uskočit' će zamjene:
- Većinu od 12 milijuna kuna za ovu godinu predvidjeli smo upravo za isplatu rada tih zamjena, koje će raditi na određeno vrijeme – prenosi ministar Mornar.
PROMJENE KOJE DONOSE NOVI KURIKULUMI:
- devetogodišnja obvezna osnovna škola (ne prije 2018.godine): u školu će kretati djeca koja do 1.rujna tekuće godine napune šest godina života (dosad do 1.travnja);
- izbjegavanje „školifikacije“ vrtića, igra kao temelj razvoja djece predškolske dobi;
- u osnovnim i srednjim školama više razmišljanja, logičkog zaključivanja, aktivniji i kreativniji učenik, manje 'bubanja' na pamet;
- učitelji s više autonomije u izboru sadržaja, metoda i oblika rada;
- bez novih obveznih predmeta u osnovnim i srednjim školama, ali više izbornih predmeta, osobito u gimnazijama;
- građanski i zdravstveni odgoj neće biti zasebni predmeti nego ostaju međupredmetne teme;
- informatika neće biti obvezan predmet, ali informatička pismenost tražit će se u svim predmetima;
- novi način ocjenjivanja: brojčano, opisno i „hibridno“ (nastavnici će, osim vlastitih testova, moći za provjeru znanja koristiti i unificirane testove koje će izraditi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja).
Izvor: Slobodna dalmacija